B - b
Baa1
znw.
benaderd 'Meneer'.
Baa Kodyo anga Baa Dosu anga Baa Felanti e tan na awan osu.
Female:
Sa1.
Zie:
Da1;
Ma1;
Zie tabel onder:
famii.
baa2
functiew.
aanhangsel aan einde van een zin.
(Gaantangi) Go bai wan sani a wenkii gi mi, baa.
Zie:
no;
ye;
Zie tabel onder:
famii.
pinda baafun
znw.
Pinda baafun na baafun di den boli anga fonfon pinda.
taya baafun
znw.
Anga den taya di mi mma puu a goon, a boli taya baafun.
Van: EN.
Etym.:
broth
.
baaka
1)
onoverg. ww.
zwart (van kleur).
Te den sama boon goon, da ala den udu a ini a goon e baaka pii.
Te alen wani kai, da tapu e baaka.
ant:
weti1.
alen baaka
het ziet ernaar uit dat het gaat regenen.
baaka baaka
onoverg. ww.
Te wan sani á kaba baaka, da a tan baaka baaka.
2)
onoverg. ww.
bepaalde donkere vruchten die erg rijp zijn.
Te den sama taki: Apodon baaka, wani taki a lepi.
3)
overg. ww.
zwart maken.
Mi baaka a susu fu mi anga a felifi, di den sama be felifi a osu fika ya.
4)
overg. ww.
roddelen.
A man baaka mi na a basi te, a basi puu mi a wooko.
5)
znw.
rouw periode.
Baaka na a low di wan man efu uman abi fu low, te en man efu en uman dede.
syn:
low.
de a baaka
in de rouw zijn.
A man de a baaka, bika en uman dede.
syn:
low.
poti a baaka
in de rouw gaan.
Den sama fu Busi Kondee abi a gwenti fu poti sama a baaka, te den uman efu man dede.
ant:
puu baaka.
Zie:
Bookode.
tyai baaka
de vereisten van de rouw periode doen.
Te tu sama e libi enke uman anga man, da te wan fu den dede, da a taawan e tyai baaka gi a taawan.
syn:
low.
Van: EN.
Etym.:
black
.
2)
onoverg. ww.
erg rijp zijn.
Zie trefwoord: baaka.
Baaka Bukuman
znw.
een Jehovah's getuige (lett. zwarte boek man).
Zie trefwoord: buku1.
Baakaman1
1)
[baakàmán]
znw.
Zwarten.
Ala Nengee fu goontapu na Baakaman den e kai den tu.
syn:
Nengee.
Var.:
Balakaman.
2)
znw.
Stads Creolen, afstammelingen van de zwarten die in de hoofdstad bleven gedurende de periode van slavernij.
Den Baakaman na den Nengee di á be lowe gwe a busi, ma den be fika a baka anga den Bakaa.
syn:
Foto Nengee.
Van: EN.
Etym.:
black man
.
baakaman2
[baakámàn]
znw.
iemand die rouwt.
A baakaman na a man efu uman di uman efu man dede.
Zie:
baaka;
Bookode.
baakoto
znw.
een houten rek om vis of wild op te drogen.
Baakoto na wan sani di den sama e meke a tapu a ini den osu fu poti sani efu a tapu faya fu dee sani.
Van: IB.
Etym.:
barbacoa ?
.
baala1
1)
znw.
broer, broeder, broertje, neef, neefje.
Te wan mma meke tu manpikin, da na baala den de.
Female:
sisa.
Zie:
Zie tabel onder:
famii.
Baa(la) Mati
vocatief gebruikt door een vrouw voor haar man.
Den fositen Ndyuka uman be gwenti kai den man: Baala Mati.
Female:
Sa Mati.
2)
znw.
neef.
A manpikin fi i tiya efu i tiyu na i baala tu.
Female:
sisa.
3)
znw.
mannelijke kerkgangers.
Na den man sama di e go a keliki den e kai Baala.
Female:
sesite;
sisa.
Van: GE.
Etym.:
brother
.
baala2
1)
overg. ww.
verbreden.
Mi o baala a osu fu mi moo go anga bansa.
2)
znw.
breedte.
A baala fu wan sani satu moo a langa fi en.
3)
bnw.
breed.
ant:
sumaa.
4)
overg. ww.
ophangen (kleding).
Te i wasi koosi, da i mu baala den fu den dee.
syn:
angaa.
Van: GE.
Etym.:
broad
.
2)
znw.
nicht.
Zie trefwoord: pikin.
baana
znw.
kook- banaan.
Baana anga bakuba gei, ma a di na den nái boli bakuba.
Zie:
bakuba.
baasa
overg. ww.
omhelzen; omhelzing.
Sa Lomina na Baa Kodyo lobi, bika alaten en anga en e taki switi toli e bosi e baasa.
Van: IB.
Etym.:
abraçar
.
baasi
1)
znw.
ballon.
Wan baasi na wan sani di i sa boo winta go a ini, da ai kon bigi.
kaabita baasi
znw.
dun.
Kaabita baasi na wan pikin baasi di i sa boo winta go a ini, da ai makiliki fu basi.
2)
znw.
lucht blaas van een vis.
Na a baasi fu ala fisi meke den sa ali boo.
3)
znw.
blaar.
A man boon te ala en sikin meke baasi.
baaw
onoverg. ww.
blauw.
Te peesi kiin efu a dei moi, da ala tapu e baaw pii.
Van: DU.
Etym.:
blauw
.
baba
znw.
speeksel, kwijl.
Te wan sama e siibi, da na a wataa di e komoto ne en mofu wi e kai: baba.
syn:
mofu wataa.
Van: IB.
Etym.:
baba
.
babaw
bnw.
stom; niet in staat om te spreken.
Ai losi babaw tongo fu den taki. (Mk. 7:37b)
babawman
znw.
Ne den tyai wan babawman kon a Masaa Jesesi, fu a deesi en. (Mt. 9:32b)
babawman
znw.
een stomme\re mute (as a person).
Zie trefwoord: babaw.
Babun1
znw.
vernederende naam voor Hindoestanen.
Na wan Kuli papa den e kai Babun.
Zie:
Kuli;
Omu1.
bai
overg. ww.
kopen, gekocht.
Te i o bai sani, da i mu pai anga moni.
ant:
seli1.
baibai
bnw.
Di mi go fu bai fisi, ne a man taigi mi taki: Nono, disi na baibai wan de ya, bika wan sama pai fu den kaba.
ant:
seli seli.
Van: EN.
Etym.:
buy
.
bai diya futu
Zie trefwoord: diya.
idioom.
zich uit de voeten maken; de voeten nemen (lett. koop herten voeten).
baiba baiba
bnw.
Na a baiba baiba man de, na mi dda.
Van: IB.
Etym.:
barba
.
baiba mofu
Zie trefwoord: mofu.
idioom.
haar dat helemaal om de mond groeit.
baikon
znw.
balkon.
Den be de na a baikon di meke langa langa a bansa se fu a Mama Keliki, den e kai Salomo Baikon. (Ap. 3:11b)
Van: GE.
Etym.:
balcony
.
baisigii
znw.
fiets.
Wan baisigii na wan sani di yu e sidon ne en tapu, da ai tyaa yu.
Van: EN.
Etym.:
bicycle
.
baka1
overg. ww.
bakken (in een pan, pot, oven etc.).
Mi teke oli baka den fisi fu mi a ini a pan.
Zie:
boli;
losi2.
Van: GE.
Etym.:
bakken
.
baka2
1)
znw.
het rug gedeelte van een mens of dier.
ant:
fesi.
bakabaka
in het geheim, achter iemands rug.
Baa Feliye e du enke a lobi Alentini, ma bakabaka ai kii en anga kunkuu na a basi.
syn:
kibii kibii.
Zie:
konkuu;
lei1.
bakaman
znw.
Den bakaman fu Masaa Jesesi na den sama, di be e waka ne en baka e teke leli fu Gadu Kondee.
ant:
edeman;
fesiman.
Zie:
kamalali.
bakase
znw.
Te wan sama go a wensei, da a á mu sibi en bakase anga kolanti, bika a kolanti pampila, sa gi en siki.
syn:
gogo;
ant:
fesise.
2)
znw.
achterkant.
Mi mma sidon a baka fu a osu.
ant:
fesi.
bakabini
znw.
Mi ná o taki a toli anga yu a ini sama ini, ma te u miti a bakabini.
ant:
ganda.
bakabini
znw.
buitenwijk.
Den bakabini peesi fu Foto á dyugu dyugu enke mindii Foto seefi.
Zie:
baka wowoyo.
bakase
znw.
Mi komoto a bakase kon sidon a fesise fu a osu.
ant:
fesise.
3)
voorz.
later dan.
Baa Kodyo kon a baka fu Sa Lomina.
baka3
1)
bw.
opnieuw.
Te mi go na Bakaa Kondee baka mi sa bai moi sani kon gi yu.
2)
bw.
ook nog erbij.
Efi i gi wan sama wan sani, ne i go taigi wan taa sama baka, da na wan lagi sani i du.
Van: EN.
Etym.:
back
.
baka ede
znw.
achterkant van het hoofd.
Zie trefwoord: ede1.
baka neki
znw.
(achterkant van de) nek; nek.
Zie trefwoord: neki.
baka osu
znw.
terrein achter een huis; gebied achter een huis.
Zie trefwoord: osu.
baka wowoyoman
Zie trefwoord: wowoyo.
idioom.
schooier; iemand die van het vervallen deel van de grote markt komt.
Bakaa
1)
znw.
niet-Aukaner, algemene term voor Westerling, wit persoon, vreemde.
Na den weti sikin sama fu Ameekan kondee den e kai Bakaa.
ant:
Nengee.
Dyu Bakaa
znw.
Den Dyu Bakaa na a foluku sama di Masaa Gadu be teke fu wooko anga den fu soi goontapu san na Masaa Gadu wani.
Zie:
Putugisi.
kuutu bakaa
znw.
A kuutu bakaa mu keli luku fa a man oli a weiti.
Weti Bakaa
znw.
Na den Weti Bakaa di komoto a Bakaa Kondee wi e kai: Olandi.
Te fakansi yuu doo, da somen Weti Bakaa e komoto a Bakaa Kondee kon koi a Saanan.
syn:
Olandi.
2)
znw.
de hoofdstad, Paramaribo.
Den sama komoto a Ndyuka kon a Bakaa.
syn:
Foto1.
Van: AF.
Etym.:
mbakara
.
Bakaa gudu
znw.
spullen die van buiten komen(bijv. borden, plastic artikelen, bestek, meubels etc.); goederen die van buiten komen (bijv. borden, plastic spullen, meubels, etc.).
Zie trefwoord: gudu.
Bakaa nen
znw.
Vreemde naam; Westerse naam.
Zie trefwoord: nen.
2)
Zie trefwoord: baka2.
idioom.
ergens lang over doen.
bakabini
1)
znw.
prive of rustige omgeving (met een persoon).
Zie trefwoord: baka2.
2)
znw.
Zie trefwoord: baka2.
bakadati
bw.
daarna; vervolgens.
Mi wooko tin yali a Foto, ne bakadati, ne mi kon a Ndyuka baka fu bow mi eigi kondee.
ant:
fosidati.
Van: EN.
Etym.:
back that
.
bakadina
znw.
middag (tussen 3 en 6).
Tamaa bakadina feifi yuu mi o kon luku yu.
ant:
mamanten.
Zie:
Zie tabel onder:
yuu1;
Zie tabel onder:
ten.
Van: EN.
Etym.:
back (of) dinner
.
bakaman
znw.
discipel; volgeling.
Zie trefwoord: baka2.
bakase
1)
znw.
achterkant van een voorwerp.
Zie trefwoord: baka2.
2)
znw.
achterkant; billen.
Zie trefwoord: baka2.
baki
znw.
trog; kribbe.
Ne a lolo a pikin a ini koosi, ne a poti en a ini wan baki di den e poti nyanyan gi meti fu nyan. (Lk. 2:7b)
Van: EN.
Etym.:
bucket
.
bakisi
1)
znw.
mand.
Mi tyai kasaba anga a bakisi fu mi komoto a goon kon a kondee.
Zie:
weima.
2)
znw.
vis val.
Di a man go luku den bakisi fi en, ne a si taki, a kisi tu fisi.
Zie:
masuwa;
nasi2;
seepi1.
bakisisi
znw.
extra produkt, toegevoegd aan degeen die al gekocht waren.
Mi bai tin apeesina, ma mi fende twalufu, bika a man gi mi tu bakisisi.
Van: GE.
Etym.:
baksheesh
.
bakiyawn
znw.
gezouten kabbeljauw; schelvis.
Bakiyaw na fisi di den sawtu wan sowtu fasi, da den dee e seli.
Zie:
sawtu fisi.
Var.:
bakiyaw.
Van: IB.
Etym.:
bacalhau
.
bakuba
znw.
banaan.
Bakuba na wan sani di e goo enke baana, ma i sa nyanmi en sondee fu boli en.
Zie:
baana.
Bakuu1
znw.
geest, boze geest.
Den Ndyuka sama taki Bakuu na wan satu didibii, di abi tu se: wanse libisama anga wanse udu.
syn:
Akwenda1;
Legwa.
Van: AF.
Etym.:
Burka
.
bakuu2
znw.
klein persoon; lilliputter; dwerg.
Na wan sama di satu, den e kai: bakuu.
syn:
akwenda2;
sandopi.
balaki
1)
overg. ww.
overgeven; braken.
Na fu di Baa Kodyo bee fuu tumisi, meke ai balaki a nyanyan puu baka.
syn:
puu a mofu.
2)
znw.
Mina, teke wan duku, kon sibi a balaki fu a pikin puu ya.
Van: DU.
Etym.:
braken
.
2)
znw.
melkerige sap/latex van een rubber boom.
3)
znw.
rubberen stok van politie agent; rubbere knuppel gebruikt door de politie.
A sikowtu wipi a fufuuman anga balata ne en mindii baka.
syn:
kwemi.
Van: AI.
Etym.:
parata
.
bali1
1)
onoverg. ww.
schreeuwen.
Den pikin e bali te, yu á poi yee sani seefi.
Zie:
kai2.
wan sama nen e bali
een berucht persoon zijn.
Da Aputeiki nen e bali na a hii liba fu a ogii di a du.
bali bali
znw.
A bali bali fu den pikin e meke mi á poi siibi.
Var.:
babali.
2)
overg. ww.
uitschelden; waarschuwen.
En mma bali en fu a fika a toobi, bika toobi nái tyai sama kon a fesi.
Winsi yu bali mi, toku mi ná o yee.
syn:
wasikoi.
Van: EN.
Etym.:
bawl
.
balin
znw.
vat, ton.
Mi bai wan balin kasolini fu tin tenki.
syn:
bidon;
ton.
Var.:
bali2.
Van: EN.
Etym.:
barrel
.
balinen
1)
znw.
faam, roem, populariteit.
Fa i si ai singi e meke sani de, na balinen ai suku.
syn:
gafanen.
balinen man
znw.
een beroemd persoon.
Sa Lomina na balinen man fu hii Ndyuka liba.
bambi
znw.
Indonesich gerecht; bami.
Bambi na wan nyanyan sani di den e meke anga bolon, da den Yampaneisi lobi seli bami anga foo.
Var.:
bami.
Van: IN.
Etym.:
bami
.
bambusi
znw.
bamboe plant.
Bambusi na wan taa nen fu tutu, di lobi goo a kondee mofu.
syn:
tutu1.
Zie:
penpen2.
Var.:
bambu.
Van: EN.
Etym.:
bamboo
.
bami
znw.
Indonesich gerecht; bami.
Zie trefwoord: bambi.
banda
overg. ww.
vastbinden; vastmaken.
Da Polu feti anga Da Keliyon towe en a doti banda en ogii ogii.
Zie:
oli1.
bangi
znw.
zitplaats (stoel, bank).
Te wan sama kon a yu osu, da i mu gi en bangi fu sidon.
Zie:
gobo;
sutuu.
banku
1)
znw.
bank.
A moo bun fu sipali moni a banku.
2)
znw.
vijftig cent (of gulden).
Tu banku na wan kolu.
syn:
bangunotu.
Van: GE.
Etym.:
bank
.
banowtu
1)
onoverg. ww.
het benauwd hebben.
Te twalufu yuu, da a san e ati te, mi e banowtu e sweti.
syn:
waan;
ant:
koo1.
2)
znw.
smart; pijn; zorg; nood; verdrukking.
Da sani á de fu tapu a lobi fu Kelestesi ya. Toobi sa kon! Banowtu sa kon! (Lom. 8:35a)
Van: DU.
Etym.:
benauwd
.
bansa
1)
znw.
zijkant.
A ná fesise efu bakase fu a osu mi sidon, ma na bansa se.
syn:
sikin.
2)
znw.
kant van het lichaam boven de ribben.
Van: AF.
Etym.:
mbaansya
.
banti
1)
overg. ww.
binden; band.
Da a be e banti en mindii anga wan leli buba. (Mt. 3:4b)
2)
znw.
riem.
Da a be e wei wan banti, di meke anga meti buba ne en nekilasi. (Mk. 1:6b)
Zie:
leli buba;
sinta.
Van: GE.
Etym.:
band
.
basa
znw.
iemand met gemengd bloed (Zwart en Blank).
Zie trefwoord: basaa.
basaa
znw.
bastaard.
Wan basaa sama na wan sama di mokisa anga Bakaa.
syn:
dogala;
mokisa sama.
Var.:
basa.
Van: GE.
Etym.:
bastard
.
basi1
overg. ww.
barsten (open-).
A pikin basi a kaabita baasi.
Van: GE.
Etym.:
barsten
.
2)
overg. ww.
bazen over iemand.
Yu á mu basi mi taigi mi san mi mu du, bika a ná yu abi a wooko.
3)
znw.
zonder weerga; zonder gelijke.
Koi na basi fu lei.
basiya
znw.
assistent van het dorpshoofd.
Wan basiya na a sama di e paati mofu a kondee te wan sani pasa.
bali basiya
een bekendmaking doen.
Da Amoomi bali basiya kai a hii paandasi fu kon a wan kuutu.
A basiya e bali basiya na a kondee fu ala sama ali kon makandaa, bika wan gaan sani pasa.
Van: GE ?
Etym.:
baas
.
bataa
znw.
fles.
Ala bii di Saanan e meke de a ini bataa.
bate
znw.
bak gebruikt om goud aarde in te wassen.
Anga bate den sama di e wooko gowtu e wasi a gowtu teke.
Van: IB.
Etym.:
batea
.
batilei
znw.
batterij; accu.
Van: GE.
Etym.:
batterij
.
baya1
znw.
Te tu umanpikin á gaandi fu denseefi, da na baya den de.
syn:
mati;
Male:
biya.
Van: HE ?
Etym.:
baya
.
baya2
znw.
man; vent.
A takitaki fu a baya anga en uman e weli mi ede kaba, bika ala dei den e kisi toobi.
be
aux. v.
hulp ww (van tijd). geeft de verleden tijd aan.
Eside mi be kon, ma tide mi kon baka.
ant:
de1.
Var.:
ben.
Van: EN.
Etym.:
been
.
2)
znw.
hoge plaats in een tuin omgeven door een goot; bed.
Mi puu gotoo meke bedi na a goon fu mi, fu te alen kon fu a á sungu.
guluntu bedi
znw.
Wan guluntu bedi, na wan peesi di yu e puu gotoo gi, meke a kon hei hei fu te alen kai fu a á sungu.
Van: GE.
Etym.:
bed
.
bee
1)
znw.
buik, ingewanden, baarmoeder.
Mi bee e fuu, te mi kaba nyan.
langa bee
langzaam zijn.
Baa Kodyo langa bee, alaten ai meke u tan luku en so langa.
2)
znw.
baarmoeder; zwangerschap.
A bee e hebi gi a uman, bika ai dede anga puu a mofu.
Zie:
gi bee;
mulu.
ganda bee
zwanger zijn buiten het huwelijk.
A bee di uman abi de na wan ganda bee, bika a ná abi man.
Zie:
lasaa.
gi bee
zwanger maken.
Baa Soli gi Sa Lomina bee.
tapu bee
baarmoeder sluiten; steraliseren.
A uman tapu en bee, bika a á wani meke pikin moo.
tei bee
de buik met een corset vastbinden.
3)
znw.
afkomst.
A bee pe mi komoto, abi soso lebi sama.
syn:
famii.
famii bee
znw.
Te wan sama dede, ne a kon baka a wan fu den famii bee enke fa den Ndyuka sama e biibi, da den sama e taki taki a sama di dede na a nenseki fu a pikin.
mama bee tongo
moedertaal.
Den sama di e tan koosube fu den Matawai anga den Saamaka e taki Kwinti enke den mama bee tongo.
Van: EN.
Etym.:
belly
.
Beei1
znw.
een van de 12 stammen van de Aukaners.
Zie:
Zie tabel onder:
lo1.
beei2
1)
overg. ww.
haar vlechten.
Mi sisa beei mi uwii gi mi moi fu go a fesa.
Ala umanpikin e beei uwii a den ede, fu den uwii á tan fanya fanya.
Zie:
uwii2.
2)
overg. ww.
beheksen.
Amaliya beei Baa Kifunga te, Baa Kifunga á poi fika en moo.
syn:
koloi.
Zie:
wisi.
Van: EN.
Etym.:
braid
.
Beeisama
znw.
mensen die tot de Beei groep behoren.
Zie trefwoord: Beei1.
dei beele
dagelijkse loon van iemand; dagelijkse brood.
Te wan sama taki, ai wooko fi en dei beele wani taki, ai wooko fu a sa abi moni fu solugu enseefi.
Mi e wooko fu mi dei beele.
Van: EN.
Etym.:
bread
.
beendi
1)
onoverg. ww.
blind zijn.
Te wan sama beendi wani taki, a nái si sani anga en ain.
2)
znw.
brillen glazen.
Te wan sama nái si bun, da a mu weli beendi fu a sa si.
beenki1
onoverg. ww.
glimmen; poetsen, blinken; schijnen.
Te twalufu yuu, da a san e beenki te, mi á poi luku en.
Van: GE.
Etym.:
blink
.
beenki2
1)
znw.
keuken potten en keuken gerei.
2)
znw.
porselein.
3)
znw.
blikje.
Mi bai wan beenki saadin fu baka nyan anga alisi.
begi
1)
overg. ww.
bidden, smeken.
Mi begi mi dda fu a sa yeepi mi anga wan sani.
2)
overg. ww.
bidden.
Den begi fu Masaa Gadu gi den kaakiti.
Zie:
akisi1.
3)
znw.
gebed.
Masaa Gadu e yee a begi fu ala sama di e du san Masaa Gadu wani.
4)
overg. ww.
om geld of goederen bedelen.
Van: EN.
Etym.:
beg
.
begi man
Zie trefwoord: man2.
idioom.
een man ten huwelijk vragen.
begi uman
Zie trefwoord: uman.
idioom.
een vrouw ten huwelijk vragen.
Beibel
znw.
bijbel.
Beibel na a buku di Masaa Gadu gi libisama fu luku fa fu libi.
syn:
Gadu Buku.
Var.:
Beibele;
Beibili.
Van: GE.
Etym.:
bijbel
.
beifi
onoverg. ww.
beven; trillen.
Te wan sama de a ini koo, da en sikin e beifi.
Baa Kodyo ati boon te, ala en sikin e beifi.
syn:
dansi.
Van: DU.
Etym.:
beven
.
beiha
znw.
Beha.
Ala uman mu weli beiha fu den bobi á kon langa.
syn:
oli bobi.
Van: DU.
Etym.:
b.h.
.
beki
znw.
bekken om kleren uit te wassen.
A ini wan beki wi e sopu koosi fu wasi.
syn:
alama;
besini.
Van: DU.
Etym.:
bekken
.
beleiti
onoverg. ww.
zich verheugen, blij zijn.
Te wan sama ati piisii, da ai beleiti.
syn:
piisii;
poolo;
ant:
tyali.
Van: DU.
Etym.:
blij
.
belekisi
znw.
scheld woord (hondachtig).
A man kosi a man taki: I belekisi, komoto ya!
Zie:
kosi.
belekisi ontu
belediging aan een hond.
Van: EN.
Etym.:
bellicose
.
beli1
1)
overg. ww.
begraven.
A lasiti sani di den e du anga wan sama te a dede na beli den e beli en.
2)
onoverg. ww.
wegzakken.
Tokotoko safu, efi i waka ne en tapu, yu o beli go a ondoo.
Van: EN.
Etym.:
bury
.
beli2
overg. ww.
telefoneren.
Mi beli mi dda a telefon taki anga en.
belibon
znw.
brood fruit.
Belibon na wan sii di i sa piki, da i boli nyan.
Var.:
beelebon.
Van: GE.
Etym.:
bread boom
.
beligi
znw.
berg, gebergte, heuvel.
Te yu e subi beligi, da yu kini e weli.
syn:
mongo2.
Van: DU.
Etym.:
berg
.
ben
aux. v.
hulp werkwoord, geeft verl tijd aan.
Zie trefwoord: be.
bendi
onoverg. ww.
neer-buigen.
Te wan sani fi yu kai a doti, da i sa bendi teke en.
syn:
boigi1;
buku3.
Var.:
bende.
besi
znw.
bus.
Den sama fu Foto anga besi fu tin na feifi efu twenti a fo sama, den e lei go a foto.
syn:
oto;
wagi.
Van: GE.
Etym.:
bus
.
besini
znw.
bekken (om kleren te wassen).
A ini wan besini wi e wasi koosi.
syn:
alama;
beki.
Zie:
boketi.
Van: EN.
Etym.:
basin
.
betee
1)
onoverg. ww.
beter zijn.
A man de betee moo a taawan, bika a nái booko sama osu fufuu.
syn:
bun moo.
2)
onoverg. ww.
genezen zijn.
Dataa sende a man di be siki gwe a osu, bika a betee.
Zie:
bosoo2.
beti
znw.
aas.
Na beti den sama e poti a uku fu kisi fisi.
Zie:
fisi;
lin;
uku1.
Van: EN.
Etym.:
bait
.
bidiigi
1)
overg. ww.
bedriegen.
Den tongo meke fu lei bidiigi taawan poti a ini ogii. (Lom. 3:13b)
2)
bnw.
bedriegerig.
I fuu anga koli bidiigi fasi! (Ap. 13:10b)
3)
znw.
bedrog.
Towe ala peepee fasi wooko sondee bidiigi. (2 Peit. 2:1b)
bidiigiman
znw.
Ne Masaa Jesesi taki: Te u o begi, u á mu begi enke den bidiigiman di e begi enke den bun moo taawan a ini keliki anga kondee mindii. (Mt. 6:5a)
Van: DU.
Etym.:
bedriegen
.
bidon
znw.
drum; vat.
A ini wan bidon wi e kisi alen wataa, fu di u sabi taki alen ná o kai wan tu dei.
syn:
balin;
ton.
Van: Patois ?
Etym.:
bidon
.
bifo
bw.
voordat, voordien, voorheen, voor, vroeger.
Bifo den gaansama fu u kon a Saanan ya, den be de na Afiikan.
syn:
fosi;
ant:
bakaten.
Var.:
bifosi.
Van: EN.
Etym.:
before
.
bigi
1)
onoverg. ww.
groot van maat (onvang: lengte breedte etc).
Saanan kondee bigi moo Soolan.
ant:
nyoni;
pikin;
sumaa.
Zie:
gaan.
(abi) bigi ain
begerig zijn; jaloers zijn.
Baa Kodyo abi bigi ain a sama sani tapu.
bigiman
znw.
A pelesidenti fu Saanan, na a moo bigiman fu a kondee ya.
2)
onoverg. ww.
volwassen zijn.
Wan pangi uman na wan uman, di bigi fu go tan a man osu.
Van: EN.
Etym.:
big
.
bigi dagu
Zie trefwoord: dagu.
idioom.
rijk iemand; een rijk iemand.
bigifutu
znw.
olifantiasis; grote voetenziekte; olifantiasis.
Zie trefwoord: futu1.
bigin
1)
onoverg. ww.
beginnen.
Fosi wan pikin waka, da ai bigin kiipi fosi.
ant:
kaba.
Zie:
sete.
2)
znw.
het begin.
A bigin fu wan wooko taanga, moo a kaba fi en.
ant:
kaba.
Van: GE.
Etym.:
begin
.
bii
znw.
bier.
Efu wan sama diingi bii tumisi, da a o duungu.
Zie:
sopi;
win.
biibi
overg. ww.
geloven, geloof.
Meke ala libisama biibi taki, Masaa Gadu de.
Zie:
fitoow.
poti biibi
Gaan geloven in.
Poti biibi a Masaa Gadu
biifi
znw.
brief.
Wan biifi na wan pampila, di yu e sikiifi sende gi wan sama.
biifolow
znw.
buurvrouw.
A umanpikin di yu anga en e tan na awan biiti, na yu biifolow.
Male:
biiman.
Var.:
biiflow.
Van: DU.
Etym.:
buurvrouw
.
biiman
znw.
buurman.
A manengee di yu anga en e tan koosube fu useefi, na yu biiman.
Female:
biifolow.
Var.:
biliman.
Van: DU.
Etym.:
buurman
.
biiti
znw.
buurt.
Na a pisi fu Foto pe yu e tan, na yu biiti.
Baa Kodyo tongo bigi, te ai taki ya ala sama e yee na a biiti.
biitisama
znw.
Den sama di yu anga den e tan na aseefi pisi fu Foto, na yu biitisama.
Van: DU.
Etym.:
buurt
.
bika
1)
vw.
want, omdat.
Mi ná o go a Foto, bika mi ná abi moni fu pai kon baka.
Zie:
di1.
2)
vw.
want; omdat.
A man kisi a ana fu lei wagi, bika a nái naki taa wagi moo.
Wan gaan fufuu pasa a Saanan, bika den fufuuman booko wan banku.
Den tu sani de a ná awan, bika den e kengi.
Van: EN.
Etym.:
because
.
bilo
znw.
gebied stroomafwaarts.
Te wan sama teke wan boto, ne ai puu dongo go a bilose fu a liba, da wi e taki: Ai go a bilo.
ant:
opu.
bilosama
znw.
Den bilosama na den Okanisi sama di e tan a bilo fu Tapamawoni liba, fu Peegudu go miti Tyontyon.
ant:
opusama.
bilosama
znw.
mensen die stroomafwaarts wonen.
Zie trefwoord: bilo.
bimba
znw.
olifantiasis; grote voeten ziekte.
Bimba na wan siki di wan woon e gi sama, da en futu e bigi.
syn:
bigifutu.
bisikutu
znw.
cracker; beschuit.
Van: GE.
Etym.:
biscuit
.
bita
1)
onoverg. ww.
bitter.
Te wan sani bita, da te i nyanmi en, da yu e towe wataa mofu.
ant:
sukuu1;
switi.
Zie:
kubi1;
suwa1.
2)
znw.
medicijn.
diingi bita
een bittere medicijn slikken.
Te wan uman meke, da a mu diingi bita fu wasi en bee kiin.
3)
znw.
vergif.
kai bita
klaar staan om te vergiftigen.
Fosi a anyooka nyan a Aluku dda, ne a kai bita te a kai.
Van: GE.
Etym.:
bitter
.
biten
bw.
vroeg; op tijd.
Di mi sabi taki den wagi e gwe fuuku, ne mi opo biten fu mi á lasi a wagi.
ant:
lati1.
Zie:
oputeiti.
Van: DU.
Etym.:
bijtijds
.
biti
1)
overg. ww.
bijten.
Anga tifi den sama e biti sani koti.
Zie:
kaw1.
2)
overg. ww.
jeuken.
Di mi sikin kisi a uwii, ne mi sikin e biti mi te.
Zie:
kaasi1;
nyan.
Van: EN.
Etym.:
bite
.
biya
znw.
term gebruikt voor mannen van dezelfde leeftijd die vrienden zijn.
Te tu manengee á gaandi fu den seefi, da na biya den de.
syn:
mati;
Female:
baya1.
bo
znw.
boog.
Di mi luku, ne mi si wan weti asi de. Wan sama sidon ne en tapu. A de anga wan bo ne en ana. (Kon A Kiin 6:2a)
Zie:
ga.
Van: GE.
Etym.:
bow
.
bobi
znw.
borst.
Te wan pikin meke, da a mma e gi en bobi.
oli bobi
znw.
Ala uman mu weli oli bobi fu den bobi á kon langa.
syn:
beiha.
Van: EN.
Etym.:
boob
.
bobi kai
Zie trefwoord: kai1.
idioom.
hangende borsten.
bobi sutu
Zie trefwoord: sutu.
idioom.
te voorschijn komende borsten.
boffoo
idiofoon.
ideophoon (meestal iemand die dik is).
A man fatu te, ne a de boffoo.
Van: AF.
Etym.:
bofoo
.
bofoo
znw.
tapir.
Bofoo na a moo gaan meti fu Ndyuka busi.
Van: AF ?
Etym.:
obofo
.
boi
znw.
jongens.
Wan boi na wan pikin manpikin di á toon manengee ete.
Female:
umanpikin.
Zie:
Zie tabel onder:
famii.
boigi1
onoverg. ww.
buigen.
Te wan sani fi yu kai a doti, da na boigi i mu boigi teke en.
syn:
bendi;
buku3.
Van: DU.
Etym.:
buigen
.
boigi2
1)
overg. ww.
verzachten; vertederen.
Alaten Sa Lomina ati boon, Baa Kodyo e boigi en.
Var.:
boligi.
2)
overg. ww.
een klein kind stil laten zijn.
Te wan pikin e kee, da i mu boigi en fu a tapu en mofu.
syn:
koli.
boiti
bw.
Naast.
Boiti Sa Lowainsa, da Da Kooye abi taa uman ete.
boketi
znw.
emmer.
A ini wan boketi wi e kisi wataa fu wasi.
Zie:
alama;
beki;
besini.
Van: EN.
Etym.:
bucket
.
bokisiti
znw.
bauxiet.
Van: GE.
Etym.:
bauxite
.
boko
overg. ww.
breken; afbreken.
Zie trefwoord: booko.
boko boko
znw.
geit.
Da ala foluku fu goontapu o de ne en fesi. Da a o paati den a tu, leti enke fa wan soluguman fu sikapu e paati den sikapu anga den boko boko. Da den sikapu o de ne en leti ana se. Da den boko boko o de ne en kukutu ana se. (Mt. 25:32,33)
Van: DU.
Etym.:
bok
.
Bokopondo
znw.
Brokopondo, naam van de gebied in Suriname.
Na a pisi fu Saanan di den e kai Bokopondo den Saamaka sama e tan.
Var.:
Bookopondo.
boku
znw.
gerookte haring.
Boku na wan sowtu somoko fisi di ala sama fu Saanan sabi.
Zie:
elen.
Var.:
bokun.
Van: DU.
Etym.:
bokking
.
boku bali
znw.
gezichts haar aan de zijkant van het gezicht.
Te wan sama e puu boku bali wani taki, ai puu den uwii fi en sikin fesi.
Zie:
baiba;
tooto1.
bokutu
znw.
bocht in de weg.
Na a bokutu fu a pasi di bendi go miti a taa pasi den tu wagi naki.
Van: DU.
Etym.:
bocht
.
boli
1)
onoverg. ww.
koken, gekookt.
Mi poti alisi a faya fu boli.
2)
bnw.
gekookt.
A alisi di mi poti a faya boli.
2)
znw.
vrouw.
Zie trefwoord: boli.
bolo1
1)
overg. ww.
voordringen.
A man bolo pasa kibii kibii fasi, fu den sikowtu á kisi en.
Zie:
okasi.
boloman
znw.
A boloman boo a den taawan fesi go bai sani.
2)
overg. ww.
een kortere weg nemen.
A bolo a ini a busi kisi a taa pasi, bika a á be wani waka a langa pasi.
Van: GE.
Etym.:
bore
.
bolo2
overg. ww.
booren.
Zie trefwoord: boo4.
boloman
znw.
iemand die voordringt.
Zie trefwoord: bolo1.
bolomu
znw.
motor fiets; bromfiets.
Van: DU.
Etym.:
brom(fiets)
.
bolon
znw.
meel.
Anga bolon den e meke beele.
bolotyasi
overg. ww.
uitzenden op de radio.
Te wan sama dede, da den e bolotyasi en a laadiyow fu ala sama sa yee.
Zie:
laadiyow.
Van: EN.
Etym.:
broadcast
.
bolu
znw.
broodje; bolletje.
Bolu na a seefi enke beele, ma a di na bolu abi moo ipi sukuu.
Zie:
beele.
Van: DU.
Etym.:
bol
.
bolugu
1)
overg. ww.
op rekening kopen of verkopen (krediet).
A man e bolugu sani na a wenkiiman, da te mun tapu, da a pai.
ant:
pai1.
Zie:
bai.
2)
overg. ww.
iemand krediet geven; betaling uitstellen.
A wenkiiman bolugu mi a sani, bika mi ná abi moni fu pai nownow, ma te a mun tapu, da mi o pai.
Van: DU.
Etym.:
borgen
.
bon1
znw.
boom.
Anga bon fu busi den sama e meke boto.
syn:
udu.
Van: DU.
Etym.:
boom
.
bon2
znw.
botten.
Te yu e nyan fisi, da i mu luku bun fu den bon fi en á kisi yu.
ant:
dugu dugu meti.
Var.:
bonyo.
bansa bon
znw.
rib (been).
Van: EN.
Etym.:
bone
.
bon futu
znw.
voorkant van het onderbeen; scheenbeen.
Zie trefwoord: futu1.
bongo
znw.
gordeldier.
Bongo na a taa nen fu kapasi meti.
syn:
kapasi.
Van: AF.
Etym.:
bongo
.
Boni
znw.
Boni, naam van een vrijheids vechter van de marrons.
Boni na a nen fu wan saafu di feti fu kisi fii.
syn:
Aluku.
Boni Doo
znw.
plaats waar het onthoofde lichaam van Boni, de bekende vrijheidsstrijder, is verschenen; plaats waar het onthoofde lichaam van de bekende vrijheids strijder Boni, is verschenen.
Zie trefwoord: doo1.
bonu
overg. ww.
waarzeggen; openbaring van occulte kennis zoeken.
Di a man e siki naamo, a á poi betee, ne a go na a bonuman, fu a bonu luku gi en efu na sama e wisi en.
Zie:
afokodeei;
luku;
obiya;
wisi.
bonuman
znw.
waarzegger; ziener; helderziende.
Zie trefwoord: bonu.
boo1
1)
[bòò]
onoverg. ww.
ademhaling, ademen.
Te i nái boo moo, da i dede.
Zie:
dede1.
ali boo
inademen.
Ala sama di e libi musu fu ali boo.
naki boo fu ati
opscheppen; pochen.
Kodyo e naki en boo fu ati taki, ná wan sama poi fonmi en.
tapu boo
euphemismen voor sterven.
Te wan sama boo tapu, da na dede a dede.
2)
overg. ww.
waaien; blazen.
A boi boo a kaabita baasi anga mofu te a sipan.
Van: EN.
Etym.:
blow
.
boo2
onoverg. ww.
uitrusten.
Te wan sama wooko te a weli, da na boo a mu boo.
boo3
znw.
hoe vaak, hoeveel maal.
Onmen boo i go a dataa kaba fu di i siki?
syn:
leisi2;
pasi2;
toon2.
boo4
1)
[bóó]
overg. ww.
boor.
Mi boo wan olo na a paanga fu u sa e si go a taase.
Zie:
doo4.
Var.:
bolo2.
2)
znw.
boren.
Baa Amaduyu teke a boo fu mi meke olo na a paanga sikin, fu u sa si go a taase.
booki
znw.
brug, overgang.
Den meke wan booki fu waka abaa Kawina liba.
Abaa Booki
znw.
Abaa booki na wan pisi fu Foto pe somen Ndyuka sama e tan.
Van: DU.
Etym.:
brug
.
booko
1)
overg. ww.
breken, vernietigen, kapot maken.
A pikin losi a alasi a wataa fi en mma towe na a siton tapu booko.
Di a wagi booko fika na Alimina, ne den man komoto a Foto go meke en.
ant:
meke1;
seeka1.
Zie:
poli.
Var.:
boko.
booko fu wan sama libi
de zorgen van het leven.
Ma den booko fu a libi anga a feti fu fende tyaipi gudu anga taa sani a goontapu anga a lobi fu goontapu sani seefi, e tyoko a wowtu a ini den ati ini kii, meke a á poi meke nyanyan. (Mk. 4:19)
booko saka
ontmoedigd zijn.
Ma di yu de biibisama, ne den e lon du ogii anga yu, da booko saka á mu de a yu. (1 Peit. 4:16a)
booko kon
Di a doo, ne tyaipi sama booko kon ne en, kon e waka ne en baka. Ne a deesi den sikiman ape. (Mt. 19:2)
booko saka
vernederd worden.
A sama di e opo enseefi, sa booko saka. Ma a sama di saka enseefi den sa opo en. (Lk. 14:11)
2)
overg. ww.
wisselen; wisselen voor kleinere hoeveelheden.
Booko a moni ya gi mi baa?
3)
onoverg. ww.
haar maagdelijkheid verliezen.
Sa Lomina booko, bika a go a man fu a fosi leisi.
Van: EN.
Etym.:
broke
.
booko kon
Zie trefwoord: booko.
idioom.
allemaal gaan rennen; dringen; naar iemand toerennen; dringen.
booko koo
Zie trefwoord: koo1.
idioom.
lauw; niet geestdriftig.
Bookode
1)
znw.
belnagrijk feest dat gehouden wordt onder de Aukaners.
A fesa di den sama e oli fu puu sama a baaka, ne en den e kai Bookode.
Zie:
puu baaka.
2)
onoverg. ww.
het einde van de rouw om een overledene vieren.
Te den sama e bookode, da anga doon den e pee, da den e singi e dansi.
Awasa na wan dansi di den sama e dansi, te den e bookode.
Van: EN.
Etym.:
break day
.
boomiki
1)
znw.
bloem.
Boomiki na den moi sani, di den bon efu taa uwii e piiti.
2)
bnw.
bloemige; met bloemen.
Fositen Ndyuka sama be lobi boomiki koosi.
3)
znw.
bloeien (figuurlijk gebruikt); bloem.
Te wan man anga wan uman e libi, da a uman na a boomiki fu a man.
Zie:
moin.
Van: DU.
Etym.:
bloemetje
.
boon
onoverg. ww.
branden; verbranden; verschroeien; in vlam zetten.
A feegete a nyanyan a faya, a dati meke a boon.
ati boon
kwaadheid; boosheid.
Baa Kodyo abi taanga ati boon.
ati boon
boos zijn.
Baa Kodyo ati boon te, ala en sikin e beifi.
boon boon
znw.
Te i boli alisi, da a boon boon e fika na a patu gogo.
syn:
alisi boon.
Van: EN.
Etym.:
burn
.
boon boon
znw.
verbrande beetjes rijst onderin de pan.
Zie trefwoord: boon.
bosi
onoverg. ww.
zoenen, kussen.
Te tu sama miti buba mofu, da na bosi den e bosi so.
Van: EN.
Etym.:
buss
.
bosikopu
znw.
boodschap.
Di den fufuu na a man osu, ne mi bali a bosikopu a laadiyow gi en.
syn:
mofu.
bosoo1
1)
[bosóò]
znw.
borstel.
Mi suku a bosoo fu go wasi a buuku fu mi.
2)
overg. ww.
borstelen.
Mi bosoo den koosi fu mi puu den faaka.
Zie:
sukuu2.
Van: DU.
Etym.:
borstel
.
bosoo2
[bosòò]
onoverg. ww.
verminderd (van ziekte), afnemen.
A siki di be kisi a dda kon bosoo afu, a kon e waka now.
Zie:
betee.
bosooko
znw.
borstrok.
Wan bosooko na wan koosi enke impi, di yu e weli pasa a yu ede go a yu sikin.
Zie:
impi.
ondoo bosooko
znw.
borstrok.
Alaten mi e wei wan ondoo bosooko a mi empi ondoo.
Van: DU.
Etym.:
borstrok
.
bosu
1)
znw.
groep, bundel.
Den pikin ali kon miti a wan bosu fu singi.
Zie:
kulu.
2)
znw.
bundel; tros.
Ala den ana fu wan baana de a wan bosu.
A man booko wan finga bakuba puu na a ana di a be booko na a bosu gi mi.
Zie:
ana;
finga.
bosu lontu
om iemand heen dringen.
Da somen sama be bosu lontu en te, a á be poi waka enke fa a wani. (Lk. 8:42b)
Van: DU.
Etym.:
bos
.
boto1
znw.
boot.
Wi e waka a liba tapu anga boto go a goon.
Zie:
feli;
sipi.
ali boto
touw gebruikt om boot mee vast te binden.
Wan waya na wan insii tetei, di i sa tei ali boto.
Zie:
tetei.
boto2
overg. ww.
omsingelen en oppakken.
Den sigisi man boto Da Losiyon fon, bika a be toobi den baala.
syn:
lontu.
botobiya
znw.
kleine krab soort.
Botobiya na wan pikin kaabu, di lobi tan a sikin liba, a tokotoko peesi.
Zie:
kaabu2.
botoo
znw.
boter; margarine.
Fosi i nyan i beele, da i mu lobi botoo ne en.
Van: GE.
Etym.:
butter
.
botu
znw.
school bord.
Van: GE.
Etym.:
board
.
bow
overg. ww.
bouwen.
Den sama bigin bow a osu fu den fu den go tan a ini.
syn:
meke1.
Van: DU.
Etym.:
bouw
.
boyo
znw.
cake gemaakt van caasave en kokosnoot.
buba
1)
znw.
schil, huid, vel, schubben, bast.
Fosi i nyan baana, da i mu pii a buba puu fosi.
Wan piipii apeesina, na wan apeesina di den pii puu a hii buba.
Zie:
sikin.
doo buba
znw.
Den sama poti den fisi a doo buba fu den dee.
komu buba
znw.
Te u sibi u doo, da anga wan komu buba wi e puu doti.
udu buba
znw.
bast van een boom.
Udu buba de alaten a doose fu a udu.
2)
znw.
huid van het lichaam.
3)
znw.
huid van een dier.
kaw buba susu
znw.
Baala, efi i bai wan kaw buba susu, yu e weli en te i fuufeli, a nái booko.
koo buba
znw.
Wan koo buba na a osu fu a koo di ai tan a ini, da ai tyai en lontu na ala pe ai go.
leli buba
znw.
Wan leli buba na wan sani fu oli yu buuku fu a á lon kai.
Zie:
sinta.
buduufu
overg. ww.
bedroeven; rouwen.
Te wan sama dede, da ai buduufu den famii fi en.
Te wan uman man dede, da ai buduufu, e sidon pii.
ant:
lafu;
piisii.
Zie:
kee;
kusumi;
tyali.
Van: DU.
Etym.:
bedroeven
.
bui
1)
overg. ww.
vastbinden; arresteren.
Den kisi mi bui poti a dunguu osu enke wan sama di du ogii. Bika na mi den kisi bui, ma a wowtu fu Masaa Gadu ná wan sama di poi bui en. (2 Tim. 2:9b)
Var.:
bwui.
2)
znw.
armband gedragen om de pols of enkel als sieraad.
Wan bui na wan lontu banti di den sama e wei a den ana.
3)
znw.
een pols- of enkel beugel van ijzer om gevangen mee vast te houden; boeien.
Den sikowtu bui a fufuuman na ana anga futu fu a á lowe.
buka
znw.
hagedis.
Wan buka anga wan sapakaa na awan, ma a di na buka guun, da a nyoni moo sapakaa.
syn:
lagadisa.
Zie:
gwana;
sapakaa.
buku1
1)
[búkú]
znw.
boek.
A ini wan buku, Masaa Gadu meke den sama fi en, sikiifi poti gi libisama, fa den mu libi.
2)
overg. ww.
een reis boeken; plaats reserveren.
Mi go buku mi nen na a opalani kantoo fu go a taa kondee taa mun.
buku2
[búkú]
overg. ww.
open maken met bulldozer.
Den man buku a busi opo towe ala den bon.
buku3
[búkú]
onoverg. ww.
neerbuigen.
Mi buku teke a sani fu mi di kai a doti.
syn:
bendi;
boigi1.
Var.:
bukundu;
bunduku.
Van: AF.
Etym.:
bukula or bunduka
.
buku4
[bùkú]
znw.
paddestoel (niet eetbaar).
Wan buku na wan sani di e goo a udu sikin.
bulusu
znw.
bloes.
Den uman e wei bulusu a den koto tapu.
Zie:
impi;
koto.
Van: GE.
Etym.:
blouse
.
bumbi1
[búmbí]
znw.
vogel.
bumbi2
[bùmbí]
znw.
plant om vis mee te vergiftigen.
Bumbi na wan sani di den sama e fon den lutu fi en, da den wasi a ini liba fu duungu fisi.
Zie:
duungu;
neko;
ponsu2.
bun
1)
onoverg. ww.
goed, in orde.
Fu sutu sama kii á bun a Masaa Gadu ain.
bun bun
bnw.
A man de lobi sipowtu anga ala bun bun sani di a yee.
2)
znw.
eigendom; goederen.
A mma e nyan fu den bun, di a dda dede fika gi en.
3)
znw.
zegeningen.
Useefi kon sabi Awan de. A abi a gaan bun ati fasi fu Masaa Gadu, di a teke tyaipi bun a bun tapu, te a pasa maiki gi wi. (Jn. 1:16)
syn:
seigi.
4)
bw.
erg; versterker.
Te tu sama e libi enke meti wani taki den libi bun takuu anga denseefi.
Van: IB.
Etym.:
bom
.
bun ati
Zie trefwoord: ati1.
idioom.
genade; goedheid.
2)
bnw.
serieuze.
Zie trefwoord: bun.
bun moo
onoverg. ww.
beter zijn dan.
Zie trefwoord: moo.
Bun Nyunsu
znw.
evangelie; Goed Nieuws.
Da a Bun Nyunsu di e taki fu a Nyun Tii fu Masaa Gadu seefi mu paati, doo hii goontapu, fu ala sama yee en. Fosi, da a kaba yuu fu goontapu sa kon. (Mt. 24:14)
bungu
znw.
aarden water kruik gemaakt door Indianen maar ook gebruikt door Aukaners.
Wan bungu na wan sani di den sama e poti wataa a ini fu diingi.
Zie:
dabisan;
goo2.
Bungusula
znw.
Een dorp gelegen naast Manlobi aan de beneden Tapanahoni Rivier.
Zie trefwoord: bungu.
bunkopu
1)
onoverg. ww.
goedkoop zijn (in prijs); niet duur.
Wan wagi fu dii dunsu kolu bunkopu, bika den taawan na twenti dunsu.
ant:
dii1.
2)
bnw.
makkelijk.
Da Msabi fende wan bunkopu wooko fu sidon a kantoo hiihii dei.
syn:
makiliki;
ant:
muliki;
taanga.
busi
znw.
oerwoud, bosachtige.
Ala sowtu meti de a busi, a pe den gaan udu anga somen taa pikin pikin udu de.
ant:
ganda;
kondee.
sibi busi
zware regen vergezeld met sterke wind.
busi busi
onoverg. ww.
Di mi tan tu mun mi á go a goon, ne ala a goon fu mi busi busi.
sikin busi
znw.
oever; aan de kant.
Di mi sungu, ne mi suwen go a sikin busi.
Zie:
soo2.
Van: GE.
Etym.:
bush
.
busi busi
onoverg. ww.
overgroeid met onkruid.
Zie trefwoord: busi.
busi deesi
znw.
medicinale kruiden; kruiden medicijn.
Zie trefwoord: deesi.
butu
znw.
boete.
Wan butu na wan paiman di wan sama mu pai, fu di a du ogii.
Zie:
paiman.
buuku
znw.
broek.
Ala manengee fu Foto e wei buuku fu tapu den sikin.
ant:
empi.
2)
onoverg. ww.
bloeden.
A man futu e buulu te, di a how koti en.
Van: GE.
Etym.:
blood
.
buusen
overg. ww.
A sama de buuse mi te, a nái wani si mi.
ant:
lobi1.
Zie:
takuu ati.
Var.:
buuse.
buuseman
znw.
Mi na buuseman fu den sama de, bika den nái wani si mi na ain.
Zie:
feyanti.
Van: DU.
Etym.:
boosheid
.
buuya
1)
onoverg. ww.
in de war zijn, frustratie, rommelig.
Di Baa Kodyo mati dede, a buuya te, ai du lawlaw sani.
2)
znw.
ramp; oproer; verwarring; herrie.
A buuya di miti mi ya, meke mi lasi ala mi moni.
Zie:
nowtu.
Van: IB.
Etym.:
bulha
.
Buwasili
znw.
Brazilie.
Buwasili na a moo gaan kondee fu a hii pisi fu goontapu pe Saanan de a ini.
Var.:
Baasili;
Balasili.
buwe buwe
znw.
fontanel.
Te wan pikin meke, da na a safu pisi fu en mindii ede den e kai: buwe buwe.
bwasi
znw.
lepra.
Te wan sama kisi bwasi, da ala den finga fi en ana anga en futu e nyan gwe.
syn:
kina;
kokobe.
Var.:
gwasi.
bwasiman
znw.
iemand met lepra.
Te wan sama abi bwasi, da wi e kai a sama de bwasiman.
syn:
kinaman;
kokobeman.
Van: AF.
Etym.:
bwasi
.
bwui
overg. ww.
vastbinden; arresteren.
Zie trefwoord: bui.
bwuingi
znw.
mist; damp.
Da goontapu ya, da na wan difii fasi enke bwuingi kai a sipikii fesi, na so wi e si san Masaa Gadu fiti poti fu kon. (1 Kol. 13:12a)
Zie:
dampu.
© Copyright SIL 2003