F - f
fa
1)
vraagw.
hoe.
Fa a libi e go, baala?
Var.:
on fa.
2)
vw.
zoals; op welke manier dan ook.
Te wan sani na fi yu, da i sa wooko anga en enke fa i wani.
3)
znw.
manier; wijze.
Da puu denki a fa takuu losutu e tyai sama libisama fasi, enke fa u be gwenti libi switi useefi ati namo. (Lom. 13:14b)
faa1
overg. ww.
omhakken ; bomen en struiken omhakken om een veld om te planten voor te bereiden.
Te den sama e faa goon wani taki den sama e koti ala den (gaan) udu towe.
Zie:
ondoo1.
Van: EN.
Etym.:
fall
.
faa2
onoverg. ww.
eb; laag water.
Te a wataa e faa, da a wataa e saka a ini a liba.
Van: EN.
Etym.:
fall
.
faaka1
znw.
vlag.
Te i tei wan koosi a wan tiki, ne i opo en taampu, da a toon wan faaka kaba.
Van: GE.
Etym.:
flag
.
faaka2
1)
overg. ww.
bevlekken; afgeven; bezoedelen.
A baana wataa faaka a koosi fu mi.
Zie:
tyobo.
2)
znw.
vlek.
A baana faaka á wani komoto na a koosi fu mi.
Van: GE.
Etym.:
fleck
.
faaka3
overg. ww.
achtervolgen; op de voet volgen.
Efi i du wan ogii, da a o faaka yu, winsi pe i go.
faandi
onoverg. ww.
vernaderen.
Wi o faandi teke a nyun sikin.
Van: DU.
Etym.:
veranderen
.
Faansi
1)
znw.
de Franse taal.
Na Faansi den e taki na ala den kantoo fu Soolan.
Zie:
Soolan.
2)
znw.
het Europese land Frankrijk.
Faansi na a kondee di e taki fu Soolan.
faantiwowtu
znw.
verantwoordelijkheid.
Na basi fu wan wooko abi a faantiwowtu fu meke wan wooko go bun.
gi faantiwowtu
verantwoording afleggen.
Da ibii sama o gi faantiwowtu, fu ala soso taki seefi di a be taki ya. (Mt. 12:36b)
Van: DU.
Etym.:
verantwoord
.
faaw
onoverg. ww.
flauwvallen.
Angii kii Baa Kodyo te, a faaw kai a doti.
Zie:
dede1;
law3.
Van: DU.
Etym.:
flauw
.
faawe
1)
bw.
verder.
Waka go moo fala, i á doo ete.
Var.:
fala.
2)
onoverg. ww.
ver weg zijn.
A goon fu wi faawe te, wi á poi waka komoto ya go anda.
syn:
langa1;
ant:
koosube.
Van: EN.
Etym.:
far away; farther
.
falisi1
[falisi]
znw.
koffer.
A ini wan falisi den sama e tyai den koosi te den e gwe anga opalani a taa kondee.
Zie:
toombo1.
Van: GE.
Etym.:
valise
.
falisi2
[fálisi]
onoverg. ww.
vals zijn.
A moni di i gi mi ya falisi, a á bun, bika a yuseefi meke en.
Zie:
poli.
Van: GE.
Etym.:
false
.
fambo
znw.
fakkel.
Fambo na wan faya di den e leti poti a wan tiki ede, da sama e tyai en e lontu kondee.
Namo di den kon, da den kon anga lantei anga fambo anga feti sani. (Jn. 18:3b)
Zie:
faya.
Van: DU.
Etym.:
flambouw
.
famii
znw.
familie, bloedverwanten.
Mi anga mi tiya na famii.
syn:
bee.
Zie:
kamalali.
Var.:
famili.
Van: GE.
Etym.:
family
.
famii nen
znw.
familie naam; achternaam; familie naam.
Zie trefwoord: nen.
fanga
overg. ww.
Te wan sama fiingi wan sani gi yu, da i mu fanga en fu a á kai a doti.
Zie:
kisi1.
Van: DU.
Etym.:
vangen
.
fanowdu
bnw.
Moni de fanowdu fu bai sani.
Zie:
nowtu.
Van: DU.
Etym.:
van node
.
fanya
onoverg. ww.
Mi á kan mi uwii di mi wasi, a fanya.
ant:
fini;
seeka1.
Zie:
buuya;
fanyaa.
fanya fanya
overg. ww.
Di Sa Baaka Mofu go a goon, ne den pikin fanya fanya a hii osu, tyobo ala den beenki.
fanyaa
1)
idiofoon.
A man sikin booko soo te, a tan fanyaa.
paati fasi
znw.
Efu wan uman anga wan man wani libi bun, da paati fasi á mu de a den mindii.
ant:
wan.
fasi2
onoverg. ww.
A oto fasi na a tokotoko pasi kankan.
ant:
losi1.
Zie:
palaki.
Van: GE.
Etym.:
fast
.
fasiti
bw.
A de fasiti a goontapu kaba, taki ala sama musu fu dede, wansi on ten.
Var.:
fasti.
Van: GE.
Etym.:
fast
.
fatu
1)
onoverg. ww.
Sa Lomina fatu te, den yapon fi en nái kisi en moo.
syn:
deki;
ant:
mangii.
2)
znw.
Anga fatu efu botoo den sama e baka igi.
syn:
oli2.
Zie:
botoo.
baka wan sama anga en eigi fatu
Da Alibe baka Da Polu anga en eigi fatu, bika san Da Polu be wani du anga en, na dati a du anga Da Polu.
sumee switi fatu
znw.
Alaten den sama e go a ganda, da den poti sumee switi fatu a sikin.
3)
znw.
Sa Lomina lobi poti fatu gi en uwii fosi a beei en.
4)
onoverg. ww.
Abele fatu, bika alaten ai switi Koyoko, te ai wani dede.
syn:
switi.
paati fatu
Aleke e paati fatu, bika alaten ai gi switi toli.
syn:
gi switi toli.
tyai fatu
A man tyai fatu, bika ai gi switi toli.
5)
overg. ww.
Gaasi e fatu kaw.
Van: GE.
Etym.:
fat
.
diingi faya wataa
Da Kowanten be lobi dopu en beele go a ini en te, te a be e diingi faya wataa.
nyan faya
Baa Fetiboi e nyan faya, wansi tin man muliki en, ai feti anga den.
tyai faya
Te dunguu mun, da wi e go tyai faya koti fisi.
faya faya
bw.
Fa u be bigin anga a biibi faya faya, na so u mu oli go doo kaba fi en. (Heb. 3:14a)
3)
znw.
Ala mun i mu pai fu faya.
syn:
sitolomu.
feba
znw.
Feba na wan siki di e kisi sama, da en sikin e tan waan waan.
Te wan sama abi malaliya, da feba e kisi en.
syn:
kolusu.
Van: EN.
Etym.:
fever
.
fee
onoverg. ww.
vliegen, vliegende.
Den foo e fee a tapu a den woluku ini.
Van: GE.
Etym.:
fly
.
feeda
znw.
vrijdag.
Feeda na di fu feifi dei fu a wiki.
Zie:
Zie tabel onder:
dei;
Zie tabel onder:
wiki1.
Van: DU.
Etym.:
vrijdag
.
feele
overg. ww.
bang (zijn), vrees, bezorgd (zijn).
Te yu á du sani, yu á mu feele sikowtu.
ant:
abi (deki) ati.
feemusu
znw.
vleermuis.
Feemusu na wan taa nen fu takuu foo di e diingi sama buulu.
syn:
dyembu;
takuu foo.
Van: DU.
Etym.:
vleermuis
.
fei
1)
overg. ww.
vijlen.
Mi fei a how fu mi kon saapu baka.
syn:
saapu.
2)
znw.
vijl.
Mi teke a fei, ne mi fei a how fu mi te a koti.
Zie:
how.
Van: GE.
Etym.:
file
.
feifi
telw.
vijf.
Te i teli doo fo, da na feifi yu o kisi.
Zie:
Zie tabel onder:
nombuu.
feisiti
znw.
viering; feestje.
U kon! Mi seeka ala nyanyan sani, fu oli a feisiti kaba. Mi kii kaw anga taa taa fatu meti boli! U kon piisii na a fesa! (Mt. 22:4b)
syn:
fesa.
Van: GE.
Etym.:
feest
.
feke
onoverg. ww.
licht, niet zwaar.
Afoowii feke te, winta e wai en gwe.
syn:
lekiti;
ant:
ibi.
Zie:
foowii.
feke feke
bnw.
erg licht.
A man de so feke feke, da a á taanga fu diki.
fele fele
idiofoon.
ideofoon bet. kraakhelder of erg netjes.
Mi e wasi den tyobo sani, te den kiin fele fele.
2)
bnw.
gratis; geen kosten.
Ala den sama di de langa a lanti wooko kaba, abi felei dataa.
Zie:
soso1.
Van: DU.
Etym.:
vrij
.
feli
znw.
veer.
Wi abaa Saanan liba anga a gaan feli kon a Foto.
Zie:
boto1;
pondo;
sipi.
Van: EN.
Etym.:
ferry
.
felifi
1)
overg. ww.
verven.
Den sama felifi a osu te a moi.
2)
znw.
verf.
Na a felifi meke a osu e soi nyunyun.
3)
bnw.
geverfde.
Na a felifi osu de, mi e tan.
Van: DU.
Etym.:
verf
.
fende
1)
overg. ww.
vinden.
Mi fende tu ondoo kolu a doti.
ant:
lasi1.
2)
overg. ww.
in het bezit komen van; ontvangen.
Van: GE.
Etym.:
find
.
fende wan uman
Zie trefwoord: uman.
idioom.
eufemisme voor gemeenschap hebben met een vrouw.
fensee
znw.
venster; raam.
Di mi tapu a doo, ne mi opo a fensee, fu a osu á mu dunguu.
Zie:
doo1.
Van: DU.
Etym.:
venster
.
fesa
znw.
viering; feest.
Masipasi na wan gaan fesa a Saanan kondee, di e meke ala sama fii piisii.
syn:
feisiti.
Zie:
Bookode;
dansi;
pee.
Van: IB.
Etym.:
fiesta
.
fesi
1)
znw.
gezicht.
Ala libisama ain anga den nosu de a den fesi.
ant:
bakase.
2)
znw.
voorkant van een voorwerp.
A bangi de na fesi fu a osu.
fesise
znw.
Mi komoto a bakase kon sidon a fesise fu a osu.
ant:
bakase.
3)
voorz.
eerder, vroeger, voordat.
Baa Kodyo kon a fesi fu Sa Lomina.
ant:
bakaten.
4)
voorz.
op iemand voorliggen.
Wan sama e waka a u fesi e gwe.
ant:
baka2.
Van: EN.
Etym.:
face
.
fesi nen
znw.
laatste naam; familie naam; achternaam.
Zie trefwoord: nen.
fesise
znw.
voorkant van een voorwerp.
Zie trefwoord: fesi.
fesiten
znw.
iets dat eerder al heeft plaats gevonden; iets dat eerder al gebeurd is.
Zie trefwoord: fesi.
feti
1)
overg. ww.
vechten.
Baa Kodyo anga Sa Lomina meke toobi te den feti.
Zie:
toobi;
kaakeli;
kwali1.
2)
fetiman
znw.
vechter.
Na den suudati na den fetiman fu a kondee ya, bika na den e go feti te taa kondee kon feti anga Saanan.
syn:
suudati.
feti sani
znw.
Wi feti sani á tan enke goontapu feti sani, fu teke feti. (2 Kol. 10:4a)
2)
znw.
gevecht; vechten.
3)
3)
onoverg. ww.
zich haasten.
Mi e feti fu doo wooko fosi seibin yuu.
4)
onoverg. ww.
streven.
A ini a goontapu ya, i mu feti fi i sa toon wan sani.
5)
overg. ww.
hosselen; hard werken.
I mu feti fi yu á tan sidon a yali ya.
Goontapu feti fu kii mi dda, ma Masaa Gadu yeepi en, a de a libi te enke tide.
Van: GE.
Etym.:
fighting
.
fetihow
znw.
zwaard.
Den kon anga fetihow anga kodya dyagaa. (Mt. 26:47b)
Zie:
kodya.
feyantiman
znw.
wederzijdse vijanden.
Van: DU.
Etym.:
vijand
.
fi1
vw.
om; met het doel.
Zie trefwoord: fu1.
fi2
voorz.
van; behoord aan; verbonden aan.
Zie trefwoord: fu2.
figasii
znw.
vijg.
U denki wan figasii bon. Te u si taki, ai piiti boomiki, da u sabi kaba taki, a o meke nyanyan dyonson. (Mk. 13:28b)
Van: GE.
Etym.:
fig seed
.
figi
overg. ww.
afvegen; uitwissen; uitroeien.
A bosikopu ya e soi fa a sende Kelestesi kon puu feyanti fasi fu sama toon mati fi en. Ai figi takuudu anga ogii puu a kaagi fu sitaafu. (2 Kol. 5:19)
Zie:
puu.
Van: DU.
Etym.:
vegen
.
fii1
[fíí]
overg. ww.
voelen, tasten.
Di en futu booko ai bali, bika ai fii pen.
ant:
saafu.
fii fii
onoverg. ww.
Mi e fii fii luku san mi mu du.
Zie:
tesi.
fii2
1)
[fìí]
onoverg. ww.
vrij zijn.
Na beina tu ondoo yali kaba, di den gaansama fu wi fii fu katibo.
ant:
katibo;
saafu.
2)
znw.
vrijheid; vrede.
fii fii
onoverg. ww.
uitvinden; proberen; uitproberen; onderzoeken.
Zie trefwoord: fii1.
fii (fii) wan sama mofu
Zie trefwoord: mofu.
idioom.
uitvinden wat iemand denkt of vindt van iets; uitvinden wat iemand voelt of denkt over iets.
fiilli
onoverg. ww.
motregen; buitje; besprenkeling.
Zie trefwoord: filifili.
fiingi
overg. ww.
gooien, werpen.
Den e fiingi siton iti gwe a mindii wataa.
syn:
iti.
Zie:
towe.
Van: EN.
Etym.:
fling
.
fika
1)
overg. ww.
laten.
Fika a pikin anga losutu, a á wani pee.
Zie:
kaba.
2)
onoverg. ww.
achter blijven.
Sa Lomina á kon, a fika a baka.
filifili
onoverg. ww.
motregenen.
Te alen e kai, ma a nái kai taanga, da na filifili ai filifili.
Var.:
fiilli.
finga
1)
znw.
vinger of teen.
Ala sama abi feifi finga a wanse ana.
Zie:
gaanto.
2)
znw.
een banaan (van een tros bananen).
A man booko wan finga bakuba puu na a ana di a be booko na a bosu gi mi.
Zie:
ana;
bosu.
Van: GE.
Etym.:
finger
.
fini
1)
onoverg. ww.
fijn; uit hele kleine deeltjes bestaande.
Den sama fon a pinda te a fini, ne den poti a beele fu nyan.
2)
onoverg. ww.
heel precies; pietluttig; kieskeurig.
Malita fini anga sani, bika alaten ai wani den sani mu de silli.
ant:
buuya;
fanya fanya.
Zie:
kiin;
seeka1.
3)
bnw.
erg klein.
Baa Amiloki losi a fini pikin fu Sa Tobi towe.
Zie:
nyoni.
Van: GE.
Etym.:
fijn
.
finyooman
znw.
harmonica speler.
Van: GE.
Etym.:
viol
.
fisi
1)
znw.
vis.
Ala dei mi e teke mi uku, da mi e go uku a liba, fu mi sa kisi den fisi di e suwen a ondoo wataa.
Zie:
beti;
lin;
uku1.
sawtu fisi
znw.
gezouten vis.
Sawtu fisi na fisi di den sawtu, da den dee den.
2)
onoverg. ww.
vissen.
Mi anga den man go fisi a liba, fu u sa fende sitimofu fu Bookode.
fisi wan sama
Di a man wani sabi fa a toli sidon, ne a kon e fisi mi, fu a sa yee fa a toli sidon.
Zie:
fini wan sama.
Van: GE.
Etym.:
fish
.
fisi wan sama
Zie trefwoord: fisi.
idioom.
iets uit vissen; informatie proberen te verkrijgen.
fisi wan toli
Zie trefwoord: toli.
idioom.
iets aan de weet proberen te komen op een indirekte manier.
fisiteli
overg. ww.
feliciteren.
Van: DU.
Etym.:
feliciteren
.
fitamini
znw.
vitamine.
Ala libisama sikin abi a sani di den e kai fitamini fanowdu fu tan gusontu.
Zie:
deesi.
Van: GE.
Etym.:
vitamin
.
fiti
1)
overg. ww.
bespreken; een consensus bereiken.
Den sama fiti luku fa den o sete a toli.
2)
overg. ww.
aan elkaar zetten;.
Di a tiki booko, ne mi fiti den tu booko pisi kon na a wan baka, ne mi tei en.
Zie:
lasi2;
miti1;
palaki.
3)
onoverg. ww.
gepast zijn; waardig zijn.
Nono! I mu dopu mi. Bika wi ya seefi mu du ala letiopu sani di fiti du. (Mt. 3:15b)
Van: EN.
Etym.:
fit
.
fitoow
overg. ww.
vertrouwen.
Mi sa gi mi tiyu onmen moni a oli gi mi, bika mi e fitoow en taki a ná o nyanmi en.
Zie:
biibi.
Van: DU.
Etym.:
vertrouw
.
fiya
idiofoon.
ideofoon dat 'afronding' aangeeft.
Ne Masaa Jesesi deesi ala den fiya. (Mt. 4:24b)
Zie:
alafiya.
fiyamba
znw.
Haantje.
Fiyamba na wan pikin foo, di e tan pende pende.
fiyo fiyo
idiofoon.
ideofoon dat'fluiten' beschrijft.
fo
telw.
vier.
Te i teli doo dii, da na fo yu o kisi.
Zie:
Zie tabel onder:
nombuu.
fotenti
telw.
veertig.
Fo leisi tin, na fotenti.
Di a tan fotenti dei sondee nyan, ne a lasi kaakiti.
fodewooko
znw.
donderdag.
Fodewooko na di fu fo dei fu a wiki.
Zie:
Zie tabel onder:
dei;
Zie tabel onder:
wiki1.
Van: EN.
Etym.:
four day work
.
Fodu1
znw.
tapijtslang; boze geest die zich manifesteert als een slang.
Wan Fodu na wan sowtu sineki, di libisama e dini enke wan gadu.
syn:
Dagwe1;
Papagadu1.
Zie:
gadu2;
wenti.
Van: AF.
Etym.:
vodu
.
foiti
1)
onoverg. ww.
fluiten (met de mond een bepaald soort geluid voortbrengen).
A man e foiti singi anga en mofu.
syn:
fiyo fiyo.
Zie:
singi.
Var.:
foloiti.
2)
znw.
een fluitje.
Wan foiti na wan sani di i sa boo, da ai bali enke te yu e foiti.
Zie:
finyoo;
tutu1.
mila foiti
znw.
Mila foiti na wan langa nosu meti, di e nyan mila.
Zie:
tamanuwa.
Van: GE.
Etym.:
fluiten
.
fokanti
znw.
vierkant.
A foto meke fokanti. A baala anga a langa na awan. (Kon A Kiin 21:16a)
Zie:
kanti.
Van: GE.
Etym.:
four + kant
.
fokopu
onoverg. ww.
moeilijk in contacten; ???
A man de fokopu, alaten ai wani feti anga taa sama.
Zie:
muliki.
Van: EN.
Etym.:
f--- up
.
folofu
znw.
verlof; een andere term voor vakantie.
Te i wooko hii yali, da a bun fi i teke folofu fika a wooko, fu go boo yu ede.
Zie:
fankansi;
felei;
fii2.
Van: DU.
Etym.:
verlof
.
foloisi
onoverg. ww.
verhuizen.
Van: DU.
Etym.:
verhuizen
.
foluku1
znw.
etnische groep; volk.
Yampaneisi, Kuli anga den Ndyuka sama, na wantu fu den foluku foluku fu Saanan.
Zie:
nasi1.
Van: GE.
Etym.:
folk
.
foluku2
1)
znw.
vork om mee te eten.
Wan foluku anga wan supun na aseefi, ma a di na a foluku abi tifi.
Zie:
nefi;
supun.
2)
znw.
hooivork.
Anga wan foluku wi e daai den guluntu bedi fu wi, fosi u paandi sani.
Zie:
sikopu1.
fon
1)
overg. ww.
klappen, ervan langs geven; lichamelijke straf, zwepen.
Mi mma fon mi pikin sisa, bika a abi taanga yesi.
fonfon
znw.
A fonfon á sai mi pikin sisa, bika a abi taanga yesi ete.
2)
znw.
pak slaag.
A fon á sai mi pikin sisa, bika a abi taanga yesi ete.
3)
overg. ww.
plat drukken; stampen, verpletteren.
U fon a pinda a ini wan mata fu a kon fini.
Zie:
mata2.
fonfon
bnw.
geplet, gestampt.
Den e seli fonfon pinda a wenkii fu nyan anga beele.
Van: AF.
Etym.:
fo
.
fondamenti
znw.
fundament.
A sete a fondamenti fi en osu kinkin, fasi a ini wan bunbun taanga doti. (Mt. 7:25a)
Van: GE.
Etym.:
fondament
.
fonfon
1)
znw.
flink pak slaag.
Zie trefwoord: fon.
2)
bnw.
geplet, gestampt.
Zie trefwoord: fon.
foo
1)
znw.
vogel.
Tingi foo anga mama foo, na wantu fu den foo di e fee a tapu.
2)
znw.
kip.
Den foo di den sama e kweki a osu, á poi fee go a tapu enke tingi foo.
foondoo
Var.:
foowonduu.
onoverg. ww.
verbaasd zijn; verwonderd zijn; verrast zijn.
Mi e foondoo, fa Sa Lomina du fon a gaan taanga Kodyo de.
Zie:
dangaa.
Var.:
foonduu;
foowondoo.
Van: DU.
Etym.:
verwonder
.
foonduu
onoverg. ww.
verbaasd of verrast zijn.
Zie trefwoord: foondoo.
2)
bw.
eerst; voor iets gebeuren.
Te wan pikin e du wan ogii, i mu bali en fosi, te a á wani yee, da i fonmi en.
3)
bnw.
eerste.
Mi gaandda na a fosi Ndyuka sama di kon a Foto.
ant:
kiiboi;
lasiti.
fosi fosi
bw.
Fosi fosi di mi be kon a Foto, da Foto á be bigi so enke fa a kon bigi now.
fosiwan
znw.
Mi tyai a bosikopu kon gi den sama enke fosiwan.
Van: EN.
Etym.:
first
.
fosidati
bw.
voordat.
Mi wooko tin yali a Foto, ne mi kon baka a Ndyuka fu bow mi eigi kondee. Da fosidati na gowtu mi be e diki a Ndyuka.
ant:
bakadati.
Van: EN.
Etym.:
first that
.
fosiwan
znw.
eerste; de eerste; de eerste mens.
Zie trefwoord: fosi.
Foto1
znw.
stad, hoofdstad; de hoofdstad van Suriname, Paramaribo.
Pamalibo na a Foto fu Saanan.
syn:
Bakaa.
Van: GE.
Etym.:
fort
.
foto2
znw.
stad, hoofdstad.
Mongo na wan peesi di beina de enke wan pikin foto, fosi i kisi Alimina.
fowtow
znw.
foto.
Den sama meke fowtow na a Bookode fu den e luku e membee a ten a baka.
fowtu
1)
znw.
fout; schuld.
U mu meke moiti fu u libi sondee fowtu, enke fa u Tata, di de a tapu de kiinkiin sondee fowtu. (Mt. 5:48)
2)
znw.
fout.
Mi meke wan fowtu fu kosi a gaansama.
syn:
misiteiki.
Van: GE.
Etym.:
fault
.
fu1
1)
vw.
om.
Mi gi a boi wan ondoo kolu fu a bai wan kawboi susu gi mi.
Var.:
fi1.
2)
vw.
zodat.
Mi e wooko fu mi sa fende nyanyan.
Papai na den tu sani, di yu e poti gi boto, fu wataa á go a ini.
fu2
1)
voorz.
van, behorend tot; verbonden met.
Den go na a wowoyo fu Alimina.
Var.:
fi.
2)
voorz.
voor.
A moni di a man gi ya, na fu a wooko di wi e du.
syn:
gi2.
(pe) fu
vw.
Den sama fu Foto e poti senkii a den osi tapu, pe fu tasi.
te fu
bw.
Te fu mi poti membee, a fiingi kaba, tyap, sutu mi a mi paata futu ogii ogii.
U komoto sigisi yuu a Maseilanti, ne te fu sigisi yuu, ne u doo Foto ya.
3)
voorz.
over.
A toli fi en ya, a ná wan mato. Wi ya na kotoigi, di si a dyendee fasi fi en anga u eigi ain. (2 Peit. 1:16b)
(fu) di
bw.
van die tijd af; sinds.
Zie trefwoord: di1.
fu soso
Zie trefwoord: soso1.
idioom.
zonder reden; zomaar; zonder reden.
fudaagi
1)
overg. ww.
verdragen.
Fudaagi a swaki fasi fu den. Ná libi fu tyai wini gi yuseefi namo. (Lom. 15:1b)
2)
overg. ww.
verdragen.
Den bali anga gaan taanga tongo taki: Oho! Masaa Gadu di á poi fudaagi ogii! Di á poi lei! On langa yu o tan moo, fosi i kuutu den sama fu goontapu, di kii u, fu gi den, sitaafu? (Kon A Kiin 6:10)
Van: DU.
Etym.:
verdragen
.
fuduwali
overg. ww.
op een dwaalspoor brengen; verdwalen.
Da anga sowtu leli de, den e fuduwali son sama te, den á sabi fa fu biibi moo. (2 Ti. 2:18b)
Van: DU.
Etym.:
verdwalen
.
fufuu
1)
overg. ww.
stelen.
Te wan sama booko wan osu go teke sani, da na fufuu wi e kai dati.
A booko banku fufuu moni.
2)
znw.
beroving; inbraak.
Wan gaan fufuu pasa a Saanan, bika den fufuuman booko wan banku.
Van: IB.
Etym.:
furtar
.
fuka
1)
onoverg. ww.
in nood zijn.
Te i fuka fu wan sani, wani taki i abi a sani fanowdu.
Zie:
fanowdu.
2)
overg. ww.
overweldigen.
Da winsi feyanti fu a biibi e fuka wi ala se, ma den nái poi booko wi saka. (2 Kol. 4:8a)
fuku fuku
znw.
longen.
Mi fuku fuku na a sani di e meke mi sa boo.
fula
overg. ww.
iets uit de mond sproeien.
Amiloki fula a kokonoto saka saka komoto a ini en mofu kon a mi fesi, tyobo mi hii fesi.
Van: AF.
Etym.:
fula
.
fusutan
1)
overg. ww.
verstaan; begrijpen.
Mi e fusutan Bakaa Tongo bun.
syn:
yee.
2)
znw.
denken.
Wan sama di e denki soso fu kii sama, fusutan á bun.
Zie:
mazonzon;
pakisei.
3)
znw.
hersenen.
Mi fusutan de a ini mi ede ini.
syn:
mazonzon;
tonton1.
Zie:
pakisei.
Van: DU.
Etym.:
verstaan
.
futu1
1)
znw.
voet, benen.
Mi waka anga mi tu futu go a wooko.
ant:
ana.
misi futu
moreel gestruikeld; gevallen; moreel struikelen.
Den sama di e biibi a Masaa Jesesi mu sabi fa den e waka, fu den á misi futu.
futuboi
znw.
Wan sama di yu e sende fu du ala sani gi yu, na yu futuboi.
Zie:
saafu.
2)
znw.
poot; klauw.
Yu abi meti di abi tu, fo efu moo futu.
futuboi
znw.
boodschappen jongen; bediende.
Zie trefwoord: futu1.
futuman
znw.
vrouw die menstrueert.
Zie trefwoord: futu1.
fuu
1)
onoverg. ww.
vol zijn.
Efi i poti wataa a ini a boketi moo, a o lon kai, bika a fuu kaba.
ant:
leigi.
2)
onoverg. ww.
opgevuld, volgepropt zijn.
Sama fuu na a pee te, mi á poi dansi seefi.
Van: GE.
Etym.:
full
.
fuufeli
overg. ww.
vervelen; irriteren; moe zijn van iets.
Efu yu e akisi wan sama nyanyan ala dei, a o fuufeli gi yu.
Baala, efi i bai wan kaw buba susu, yu e weli en te i fuufeli, a nái booko.
Van: DU.
Etym.:
vervelen
.
fuuku1
bnw.
vroeg.
Mamanten fuuku sigisi yuu, peesi á kiin seefi, ne u gwe.
ant:
lati1.
Zie:
oputeiti.
Van: DU.
Etym.:
vroeg
.
fuuku2
overg. ww.
vloeken; vervloeken.
A man á poi kon a fesi a ini en libi, bika a be fufuu wan man sani, ne a man fuuku en.
syn:
kunu.
Van: GE.
Etym.:
vloek
.
fuumolusu
overg. ww.
verderven; vermorsen; verkwisten.
Endiliki e fuumolusu a moni fi en, bika ai bai soso lawlaw sani.
syn:
poli.
Zie:
molusu.
Van: DU.
Etym.:
vermorsen
.
fuunsu
onoverg. ww.
verroesten; eroderen.
Efi i poti insii a doti, da a o fuunsu poli.
Gowtu doo solufu sani di i dyunta de, o fika fuunsu kaba a soso tu. (Jak. 5:3a)
Zie:
poli.
Var.:
fuusu.
Van: DU.
Etym.:
verroest
.
fuuwakiti
overg. ww.
verwachten.
A be de wan sama di e fuuwakiti a Nyun Tii fu Masaa Gadu. (Mk. 15:43b)
Van: DU.
Etym.:
verwachten
.
fuuyali
1)
onoverg. ww.
jarig worden.
Te wan sama fuuyali wani taki ai membee a dei di a be meke kon a goontapu.
2)
znw.
verjaardag.
Pe i be oli a fuuyali fi yu baka?
Van: DU.
Etym.:
verjaren
.
fuuyali osu
znw.
verjaardag partijtje; verjaardags partijtje.
Zie trefwoord: osu.
© Copyright SIL 2003