V - v
V
sitolomu kaakiti.
volt.
Var.:
volt.
3)
wan u dee piki pisi u Gadu Buku dee dë ku nömbu.
verse.
Var.:
vers.
vaag
an dë limbolimbo; a dë bundjii sö.
vague, hazy, dim.
vaak
hiniwan juu; hesihesi.
often, frequently.
vaal
an sëndë, a dë fökii sö; sinkii fëën dë f n.
sallow; faded; drab.
vaalt
ka de ta buta mësi (soni u paandi soni fa a fatu); doti hipi.
dunghill.
vaam/vadem
wan pei maaka kuma sikisi futu longi sö de ta konda di fa wata fundu tjika.
fathom.
vaan
faaka.
flag, banner.
vaandel
di faaka u di masikapëi nasö u wan felëniki; hiniwan maakamaaka pisi koosu taitai a wan pau.
standard, banner.
vaarboom
pau u tötö wan sipi go a fesi; kula.
punting pole.
vaardig
1)
a sa u du soni.
skilled.
2)
a dë kabakaba.
ready.
vaargeld
möni di i ta paka fii pasa ku sipi a wan kamian.
canal dues.
vaargeul
fundu kamian ka sipi ta waka.
channel.
vaarroute
di pasi ka di sipi ta waka.
sailing route.
vaars
wan kau mii mujëë wan u a kandë tu jaa, an bi pali eti ee nasö fosu pasi a pali.
heifer.
vaart
1)
di waka u sipi.
navigation.
2)
di fa wan soni ta waka hesi tjika.
speed.
3)
wata pasi.
canal.
vaas
soni u buta folo bisi wosu.
vase.
vaat
sundjusundju paabi lai.
dishes to wash.
vaatdoek
koosu u wasi paabi lai.
dishcloth.
vacant
an a' sëmbë a di kamian dë eti.
vacant.
vacature
te sëmbë an dë a di kamian eti.
vacancy.
vaccin
deesi de ta sipoiti i fu wan pei siki an ko a i.
vaccine.
vaccinatie
sipoiti de ta sipoiti i u tapa wan siki fu an kisi i.
vaccination.
vaccinatiebewijs
pampia de da i u lei taa i kisi sipoiti u wanlö pei siki.
vaccination certificate.
vaccine
di dessi de ta sipoiti i fu tapa wan siki fu an kisi i.
vaccine.
vaccineren
te de sipoiti i fu wan siki an ko a i.
vaccinate.
vacht
mbeti puuma.
fur; fleece; coat.
vacuum
te kamian fika hooo, na ventu seei dë nëën.
vacuum.
vacuumfles
bata di ta hoi soni kendikendi nasö kötökötö.
vacuum flask; thermos.
vadem
wan maaka de ta konda di fundu u di ze, wan fëën da sikisi futu.
fathom.
vader
tata; womi di pai mii.
father.
vaderen
dee womi avo fii.
fathers; ancestors.
vaderland
di köndë ka de pai i ee nasö ka de kiija i.
native country.
2)
fu di tata.
paternal.
vadsig
malëngë.
indolent; lazy.
vagebond
wan sëmbë di na ta wooko, a ta waka ta lontu.
vagabond; tramp.
vagevuur
di kamian dee Lomusu taa di akaa fii o go fa a tei sitaafu öfu i sa go a Gaangadu köndë.
purgatory.
vak
1)
pikipiki kamba tu kasi ee nasö wan dosu.
compartment, pigeonhole.
2)
piki pisi u kamian.
section.
3)
wan u dee lei i ta lei a siköö.
subject.
4)
di wooko fii.
trade; profession.
vakantie
fakansi, wan pisiten i ta tei u böö.
vacation.
vakantieoord
wan kamian ka sëmbë nango ta njan fakansi.
resort.
vakantiespreiding
te de ta da fakansi a peipei juu fu na hii sëmbë kumutu a di wan juu.
staggering of holidays.
vakarbeider
wan wookoma di lei di wooko fëën finifini.
skilled labourer.
vakbeweging
te de dë ku wookoma feleniki gaanfa.
trade unionism.
vakblad
di pampia i ta kisi ku juu fii sa lei soni u di wooko fii möön fini.
trade journal.
vakbond
feleniki u wookoma.
trade union.
vakcursus
wan lei de ta lei i u wan wooko.
training course.
vakkennis
wan apaiti sabi di i musu abi fii wooko wan wooko.
professional knowledge.
vakkundige
sëmbë di abi wan apaiti sabi u wan wooko.
expert.
vaklokaal
kamba ka de ta lei i soni.
subject room.
vakonderwijs
lei de lei i fii sabi wan wooko.
vocational instruction.
2)
taapu.
trap.
3)
tatai u hopo faaka nasö koosu soni a liba.
hallyard.
valbijl
1)
di gaan faka de bi ta koti sëmbë hedi a fesiten.
2)
gaan faka u koti hia pampia di wan pasi.
guillotine.
valbrug
booki di i sa ta hopo ta saka.
drawbridge.
valdeur
wan piki döö de mbei palalaa a wosu goon, ee de jabi ën nöö i kai go a basu.
trapdoor.
valeriaan
wan pei uwii, de ta mbei deesi ku ën fu mbei i ko dë pii.
valerian.
valgordijn
fënsë koosu di i ta lolu go a liba ta lulu ko a basu.
blind.
valhelm
di taanga kaapusa de ta bisi ta tja bölöm.
crash helmet.
valhoogte
di hei ka wan soni kumutu kai.
drop.
valide
1)
a dë taanga fu sa du soni.
fit.
2)
na ganjan soni.
valid.
valk
wan pei gbanini, de bi ta kiijëën fa a höndi da de.
falcon.
vallei
di gaan ngötö a tu kuun mindi.
valley; glen.
2)
lasi.
be defeated; be a failure.
3)
(ndeti) tapa.
fall; nightfall.
vallicht
fënsë de mbei a di wosuliba u tuwë limbo go a di wosu dendu.
skylight.
vals
1)
an dë tuutuu soni; ganjanganjan soni.
false; fake.
2)
a pëë fufuu.
cheat.
3)
an ta piki bunu, an suti u jei.
out of tune.
valsaard
könkuma; ganjansëmbëma.
perfidious person.
valscherm
wan soni kuma paazo sö dee opolanima ta djombo ta saka ku ën.
parachute.
valschermjager
sëmbë di ta djombo ku di soni de kai 'valscherm'.
parachutist.
vals(e)munter
wan sëmbë ta mbei ganjanganjan möni.
counterfeiter.
valserik
ganjansëmbëma; politikima.
fraud; phoney.
valsnelheid
di fa wan soni ta waka hesi te a ta kai.
rate of fall.
valuta
di mëni möni a sa puu.
value.
valwind
wan ventu ta kumutu a liba ta ko hesihesi a goon.
squall.
vampier
1)
pukusu di ta bebe sëmbë buuu.
2)
azema.
vampire.
van
fu; kumutu a.
of; from.
vanaf
kumutu a di dë.
from.
vanavond
tide ndeti.
this evening; tonight.
vandaal
wan sëmbë ta poi soni ku wogihati.
vandal.
vandalisme
te de ta poi soni ku takuhati.
vandalism.
vaneen
paatipaati ku de seei.
asunder, apart.
vang
1)
di soni di i zin fii tapa wan masini.
brake.
2)
soni u kisi soni hoi.
talons; fangs.
vangarm
dee langa finga u dee ze fisi dee ta kisi soni ta tja go nëën buka.
tentacle.
vanger
sëmbë di kisi wan soni.
catcher.
vangnet
1)
wan soni kuma ingi amaka ta kisi i hoi te i ta kai.
2)
taamai; nëti.
safety net; net.
2)
di soni di i kisi.
catch.
vanille
wan uwii di wata fëën ta sumëë suti nöö de ta mbei goma ku oto soni ku ën.
vanilla.
vannacht
tide ndeti; jeside ndeti jabi tide.
tonight; last night.
2)
faandi mbei.
why.
vanwege
1)
i ta du ën da wan soni nasö wan sëmbë.
on behalf of.
2)
di soni mbei.
because of.
2)
an dë u taki.
of itself.
vaporisator
wan soni ta hai wata soni ta pompu kuma ventu.
vaporizer, spray.
varaan
wan pei gaan kaluwa kuma bambi sö.
monitor lizard.
varen
1)
waka a wata liba.
navigate.
2)
dee uwii kuma wetibaka sö.
fern.
varia
peipei soni.
miscellany.
variant
de dë tookatooka peipei.
variant.
varkensachtig
a dë söndö manini; a dë sundju sundju; a ta tei di gaan së fëën seei.
hoggish.
vasectomie
te de opalasi womi fu an sa pai ku mujëë möön.
vasectomy.
vaseline
faselini; wan pei pumadu.
vaseline.
vast
1)
a dë gingii.
steady; solid.
2)
a dë fu nöömö.
permanent.
3)
a dë seiki.
positively; certainly.
vasteland
wan u de gaan tela köndë Gaangadu mbei buta a goonliba: dee Afiika, Asia, Europa sö.
continent; mainland.
vasten
te i ta hoi wëti ja ta njan.
fast.
vastenavond
di daka di kai ufö dee daka di de an ta njan wan bëtë.
the day before Lent.
vastendag
di daka di de ta hoi wëti, de an ta njan.
fasting day.
vastentijd
ten di de ta hoi wëti de an ta njan wan bëtë.
Lent.
vaster
sëmbë di ta hoi wëti, an ta njan.
faster.
vastmaken
söötö fa an jabi; tai gingi; peka soni hoi.
fasten.
vastpraten
fan ku wan sëmbë te an sa feni piki möön.
corner.
vaststaan
1)
hoi gingi.
stand firm; be fixed.
2)
dë seiki.
be sure.
vastwerken, zich
te i dë a wan soni gaanfa te ja saafa fii du i kumutu nëën.
get entangled.
2)
panjan kisi.
grip, hold.
3)
peipi.
tube.
2)
a lo' u kisi ën.
susceptible to.
Vaticaan
di wosu ku di köndë ka gaan tiima u Lomusu keiki de kai `paus' ta dë.
Vatican.
vatten
kisi; fusutan.
catch; understand.
vazal
wan sëmbë di butëën seei a wan heima basu ta wooko dëën faa tjubi ën hedi.
vassal.
vazalstaat
wan köndë an sa tjëën seei söndö di otowan.
vassal state.
v.b.
hën fii luku fii fusutan di soni.
for example.
Var.:
voorbeeld.
vechtjas
sodati di lo' u feti.
soldier who enjoys fighting.
vedel
wan pei soni de ta pëë, a abi tatai kuma gitali ma de ta hai ën ku papai.
viol.
vedelen
te de ta pëë di soni de kai 'vedel'.
fiddle.
veder
fou puuma.
feather.
vederbos
hedi puuma u foo kuma totomboti; azogo.
tuft, crest.
vedergewicht
wan u dee fukë lö u bökusuma, de ta wegi kuma 57 kilo.
featherweight.
vedette
nëbai pëëma.
theatre or sports star.
vee
dee kau, hagu, kaabita sö de ta kiija ta sei.
livestock.
veearts
mbeti data.
veterinary surgeon.
veeboer
sëmbë di ta kiija dee kau, hagu, kaabita sö ta sei.
stock farmer.
veefokker
sëmbë di ta kiija mbeti ta sei.
livestock man.
veefokkerij
1)
te de ta kiija mbeti ta sei.
livestock breeding.
2)
kamian ka de ta kiija mbeti ta sei.
stockfarm.
veeg
1)
i dë a dëdë maun dendu.
doomed.
2)
feki; naki baai maun.
wipe; box.
3)
maaka di fika fu di i feki nasö i naki soni.
smudge; mark.
veehandel
te de ta kiija mbeti ta sei.
livestock trade.
veel
hia; hila.
much; many.
veelal
sö a lo' u pasa.
usually.
veeleisend
a toobi u du; a musu du ku fini.
exacting.
veelhoek
soni di abi möön dii huku.
polygon.
veelszins
a sömëni pei fasi.
in many respects.
veelvoud
di nömbu joo kisi te i tei wan oto nömbu sömëni pasi: 15 da wan 'veelvoud' u 5.
multiple.
veelvraat
1)
wan hogi mbeti u dee kötö köndë, a ta njan mbeti.
wolverine.
2)
njanhiama.
glutton.
2)
sëmbë di ta mbei taa a sabi hii soni.
know-all.
veelwijverij
te wan womi abi möön hia möön wan mujëë.
polygamy.
2)
a a' hia së.
many-sided.
veen
goon ku pau lutu mökisimökisi.
peat; turf.
veepest
wan kau siki ta paaja nango a dee otowan.
cattle plague.
veer
1)
fou puuma.
feather.
2)
boto ta aba sëmbë; fëli.
ferry.
3)
biabia felu tatai kuma di ta dë a batilëi gogo.
spring.
veerboot
fëli; boto di ta aba sëmbë.
ferryboat.
veerman
di sëmbë di ta tja di fëli.
ferryman.
veerpont
pondo di ta aba sëmbë.
ferryboat.
veestal
kau wosu; kau peni.
barn; byre.
veestapel
hii dee mbeti u wan kamian di de ta kiija ta sei.
livestock.
veeteelt
di kiija u dee mbeti de ta kiija ta sei.
cattle breeding.
vegen
bai; bali; feki.
sweep; brush; wipe.
veger
sëmbë di ta bai kamian; basöö.
sweeper; brush.
vegetarir
wan sëmbë di an ta njan mbeti, a ta njan sösö guluntu.
vegetarian.
vegetatie
dee peipei soni dee ta nasi a goon.
vegetation.
vehikel
dee soni de ta lëi, dee oto, baisigi, sö.
vehicle.
veil
1)
wan pei tatai de ta paandi ta bisi döösë u wosu.
ivy.
2)
libi fëën dë poipoi; de sa pakëën fa a du wogi.
corruptible; open to bribery.
veilen
te sëmbë ta ko makandi a wan juu de bi seti u sei soni, nöö de ta sei da di sëmbë di o paka möön hia.
sell at an auction.
veilig
a dë tjubitjubi; soni an o du i nëën.
safe.
veiling
te de tja soni go buta u sëmbë ko bai, nöö de ta sei da di sëmbë di o paka möön hia.
sell at on auction.
veilingmeester
de sëmbë di ta sei dee soni a di `veiling'.
auctioneer.
veinzen
mbei taa sö wan soni; mbei taa sö i dë.
feign.
2)
wan pisi pampia.
sheet of paper.
3)
di degi pisi a meiki di ta dë a liba te i boi ën.
skin.
veld
1)
goon söndö pau; bali goon.
2)
kamian ka sodati ta feti.
3)
së pisi.
ground; field.
2)
te i ta wooko di wooko fii a wan apaiti kamian.
field work.
veldfles
soni di dee sodati ta tja wata.
canteen.
veldslag
te sodati u tu köndë ta feti.
battle.
veldtocht
te sodati nango a wan du.
campaign.
velen
hoi dou; tja sitaafu.
stand, endure.
velg
di lontulontu felu u di wagifutu; bali hupu.
rim.
2)
taki fa de kuutu buta.
pronounce.
velours
putu u degi koosu.
velours.
velum
1)
möimöi pisi fii buka dendu a liba.
soft palate.
2)
pela.
veil.
ven
pu; wan piki wata, lontulontu wan.
pool.
vendel
1)
piki faaka de ta wai.
banner.
2)
wan sodati lö di abi di wan faaka.
company.
vendetta
te tu bëë ta a' soni ku de seei nöömö.
feud.
vendu
te de ta sei soni a lanti, hii sëmbë ta ko ta bai.
auction.
venduhouder
sëmbë di ta-sei soni a lanti, hii sëmbë ta-ko ta-bai.
auctioneer.
venerisch
a nama a di duumi u womi ku mujëë.
venereal.
Venezuela
wan köndë u Zuid America, a dë bandja ku bandja ku Guyana.
Venezuela.
venijn
1)
bita u sindeki buka; opio.
2)
gaan hati boonu.
venom.
venijnig
a sa njan i kii; a a' wogihati.
venomous.
venkel
wan pei uwii, de ta boi soni ku di sii fëën.
fennel.
vennoot
wan sëmbë i ku ën abi di wan wooko.
partner.
venster
fënsë; gaasi u wagi nasö oto soni fii sa si a döö.
window.
vensterbank
paanga di ta dë a di fënsë basu.
windowsill.
venten
te de tawaka ta sei soni a sitaati.
hawk, peddle.
venter
wan sëmbë di ta waka ta sei soni a sitaati.
hawker; huckster.
ventiel
wan piki soni ta tapa baaku ta jabi kuma di u baisigi banti.
valve.
ventilatie
di fa ventu sa böö a di kamian.
ventilation.
ventilator
soni di ta kai ventu a di kamian.
ventilator, fan.
2)
fan tuwë.
ventillate.
ventweg
wan oto pasi ka i sa waka ku di wagi fii, boiti di gaan sitaati.
service road.
Venus
1)
wan fesiten mujëë gadu fu Giiki köndë, a hanse gaanfa, nöö de taa a ta tja lobi ko; gaan hanso mujëë.
2)
wan u dee soni a liba kuma teeja de kai 'planeet'.
Venus.
veraccijnzen
te i pakëën fii sa pasa ku ën a oto köndë.
duty paid.
verachten
hoi sëmbë kuma wan wisiwasima.
despise, scorn.
veraf
te a longi.
far away.
verafgoden
te i lo' wan sëmbë nasö i lesipeki ën kuma a sa dë gadu da i.
idolize.
veralgemenen
i ta taki soni u hii de tuu makandi, ja ta paati de wanwan.
generalize.
2)
a sa tooka.
changeable, variable.
verantwoorden
te i a' taki fëën; tja faantwöutu.
account for; answer for.
2)
mbei ko pena.
impoverish.
verassen
tjuma ko sindja; tjuma dëdë sinkii.
cremate.
verbaasd
a bigi dëën tee.
astonished, surprised.
verbaliseren
1)
te de ta fini i a soni fu de buta a pampia.
interrogate.
2)
taki.
verbalize.
verband
1)
koosu de ta lolu kasikasi.
bandage, dressing.
2)
di fa a nama nëën.
connection; context; relation.
verbandkist
soni i ta tja deesi fu te soni miti i i sa heepi i seei wantewante dë.
first-aid kit.
verbazend
a foondo tee.
astonishing, surprising.
verbeelden
1)
te i si ën, nöö a ta buta i ta mëni wan oto soni.
represent.
2)
ta mëni wan soni a hedi dendu.
imagine.
2)
di fa i ta mëni soni a i hedi dendu.
3)
wan soni te i si ën nöö i ta mëni wan oto soni.
imagination.
verbeten
te i duwengi i seei ku taanga fu ja du wan soni.
pent-up.
verbeteraar
sëmbë di ta seeka soni fa a ko möön bunu.
improver; reformer.
verbeteren
ta seekëën fa a ko möön bunu.
improve; correct.
verbeuren
te i lasi wan bunu soni fu wan soni hedi.
forfeit.
verbeuzelen
njan pikipiki te a kaba a sösö.
fritter away.
verbieden
bai puu a soni; buta tjina a soni.
forbid, prohibit.
verbijsteren
te wan soni mbei di fusutan fii kaba, ja saandi.
bewilder.
verbinden
tja tu soni ko miti.
join; connect.
verbintenis
buka de fiti a soni.
agreement; engagement.
verbitterd
a ta hoi soni a bëë tee an sa fii ku sëmbë möön.
embittered.
2)
a ko ta hoi soni a bëë te an sa fii ku sëmbë möön.
exasperate; embitter.
verblijd
hati fëën dë waiwai ku ën.
glad at, pleased with.
verblijden
te i mbei wan sëmbë ta wai.
gladden, cheer.
verblijf
tan; tan kamian.
residence; abode.
verblinden
te faja ta zuguu i wojo; te wan soni ta booko i wojo te ja sa si soni bunu.
blind; dazzle; infatuate.
verbloemen
tjubi i seei u de an sabi i; taki soni a köni fasi fu sëmbë an sabi.
disguise.
verbluffen
a mbei i ko dë pii.
dumbfound, stagger.
verbluft
a bigi da i poi te i ko dë pii.
startled, staggered.
verbod
wëti de buta taa ja musu du wan soni.
prohibition.
verbolgen
hati fëën boonu te an ta saafa fa a du.
incensed.
verbond
buka de mbei ku deseei.
pact; covenant.
verbonden
1)
de mbei buka ku de seei; de ko di wan; de fii ku de seei.
committed; united.
2)
a dë taitai.
tied; bandaged.
verbouw
di fa wan soni nango a fesi.
growing.
2)
paandi soni a goon.
grow, cultivate.
2)
taki wan wöutu a dee peipei fasi fëën kuma: ik werk, jij werkt, hij/zij werkt.
conjugate; inflect.
verburgerlijken
mbei ko kuma wan kowoonu sinkii sëmbë u di köndë.
become middle class.
verchromen
tapa ku wan soni kuma galimo ma a möön hebi.
plate or chrome.
verdacht
de ta mëni taa sö ma de an dë seiki.
suspected.
verdachte
di sëmbë di de mëni taa du di soni.
suspect.
verdagen
disa te wan oto daka.
recess; adjourn.
verdampen
te wata ta dëë; te watawata soni ta bia ko ventu.
evaporate.
verdedigen
te i ta biinga u puu i seei nasö oto sëmbë fu de si taa na wogi un du.
defend.
verdediger
wan sëmbë di ta fia da wan soni nasö da wan sëmbë.
defender.
verdekt
a dë tapatapa ja sa si ën; a dë tjubitjubi.
covered; hidden.
2)
paati a pisipisi.
distribute.
verdeling
di fa de paati soni.
distribution; division.
verdenken
te i mëni taa sö wan soni ma ja dë seeki fëën.
suspect.
verdenking
te i ta mëni wogi a wan sëmbë taa sö wan soni ma ja dë seeki fëën.
suspicion.
verderf
kaba a sösö u soni nasö sëmbë.
ruin, destruction.
verdicht
na tuu soni; mindimindi soni.
fictitious.
2)
hai zunta.
condense.
2)
a wooko tjika fa a kisi ën.
earn; merit.
verdienste
paka; soni a kisi u di soni di a du.
wages; deserts.
verdieping
wan u dee wosu goon u libawosu.
storey; story; floor.
2)
mbei ko kuma mbeti.
brutalize.
verdisconteren
de mëni ën a dendu; de kondëën a dendu.
taken into account.
verdoen
poi u sösö.
waste, squander.
2)
booko sëmbë jesi.
deafen.
3)
mbei ja ta fii soni.
benumb; stupefy.
2)
niinga.
refuse.
verdrag
buka de mbei ku de seei.
treaty, pact.
verdriet
tjali; kusumi; saa.
sorrow, distress.
verdrietelijk
a ta dai tjali; a ta fuka i.
distressing; annoying.
2)
da tjali.
grieve.
2)
pasa ten.
pass time.
2)
a singi.
submerged.
2)
gaan fuka.
oppression.
2)
fufuu möni.
embezzle.
2)
fufuu u möni.
embezzlement.
verdunnen
mbei a ko lasi ën kaakiti abiti; be an degi so möön.
dilute.
verdwaasd
ko kuma donma, ja saandi i ta du.
infatuated, dazed.
verdwazen
ta a dööngö i tee ja saandi i ta du.
infatuate.
verdwijnen
nango te ja sa si ën möön; a go.
disappear; vanish; fade away.
vereelt
kakisa fii ko taanga tee an ta boosi möön; a gbi.
callous.
vereeuwigen
ta du soni fu nën fëën an kaba.
immortalize; perpetuate.
2)
seeka wan soni fa a tan tololoo.
settle.
vereisen
ta hakisi fii; ta musu i.
require, demand.
vereiste
wan soni ee ja abi ën nöö ja sa du di soni.
requirement; requisite.
veren
1)
a sa hai nango ta ko.
be elastic.
2)
a mbei ku fou puuma.
feather.
verenigbaar
ta kai bunu makandi.
compatible; consistent.
vereniging
feleniki; te i tja soni ko a wan.
union.
vereren
ta bigi ën; ta hei ta lesipeki.
honour, revere.
verergeren
ko möön wogi; mbei a ko möön wogi.
worsen; aggravate.
verf
feifi u feifi soni.
paint; dye.
verfraaien
ta seekëën be a möön hanso.
adorn; embellish.
verfrissen
du wan soni fii kisi i seepi baka.
refresh.
2)
a poi kaba a sösö.
perish; decay.
vergaderen
hai ko zuntu; ko makandi.
gather; assemble.
vergallen
poi; mbei wan soni ko bita.
spoil; embitter.
vergapen
ta luku duun kuma ja saandi.
gape; goggle.
2)
mbei a ko ventu.
gasify.
vergasten
mbei pizii da wan sëmbë.
regale with.
vergeeflijk
a sa kisi paadon u di soni di a du.
pardonable.
vergeefs
te a wei; aan heepi.
vain; futilely.
vergelijk
de kai a di wan.
agreement, compromise.
vergemakkelijken
mbei a möön fukë; mbei a ko möön makiliki.
facilitate, make easier.
vergen
ta hakisi.
demand; ask.
2)
da sëmbë.
give away.
3)
kii ku opio.
poison.
vergeving
paadon; te ja tja di sëmbë a bëë möön.
pardon, forgiveness.
vergezicht
soni di i ta si a longi; te i si soni ku baai.
prospect; vista.
vergiet
wan pei maani u buta soni kule wata.
strainer, colander.
vergieten
mbei a ta kule kai a goon.
shed; spill.
vergif, vergift -
1)
opio; deesi ta kii sëmbë; di poosian u sindeki buka; soni di sa poi i kaba a sösö.
poison, venom.
vergiffenis
te ja hoi di sëmbë a bëë möön; paadon.
forgiveness.
vergiftig
a dë ku soni u kii sëmbë.
poisonous.
vergissen
1)
an kai kuma fa i bi mëni.
be mistaken.
2)
mbei föutu.
make a mistake.
vergoeden
toona paka u wan soni bi poi.
make good.
vergoeding
paima i kisi nasö i paka; butu.
compensation; reward.
vergoelijken
ta biinga u puu i seei a wan soni di anbunu.
smooth over; excuse.
vergrijp
wan soni i du, a dë u de da i sitaafu fëën.
offence, delinquency.
vergrootglas
wan pei gaasi te i buta soni nëën basu nöö i ta-si kuma di soni möön bigi.
magnifying glass.
vergruizen
booko pisipisi; makisa fa a ko faniafania.
pulverize.
vergulden
lo' goutu nëën sinkii fu a möön hanse.
guild.
vergunnen
da sëmbë pasi u du wan soni.
permit, allow.
vergunning
di lanti pampia di ta da i pasi fii du wan soni.
permit.
verhaal
1)
oto de da; kontu.
story, tale.
2)
seeka fëën.
remedy.
verhaasten
biinga hesihesi; nango möön hesi.
hasten; speed up.
2)
toona kisi baka.
recover; recoup.
2)
ta bai soni ta sei.
deal in.
verharden
mbei a ko taanga; ko taanga.
harden.
2)
soni ta tapa soni a liba.
canopy.
verheugen
da piizii; da wai; dë waiwai.
gladden.
verheven
a hei möön oto soni.
elevated, exalted.
verholen
a dë tapatapa tjubitjubi.
concealed, secret.
verhoor
kuutu ka de ta fini i soni.
hearing, trial.
2)
jei.
hear.
verhouding
fa tu sëmbë ta libi ku de seepi; fa tu soni dë ku de seei.
relationship; proportion.
verhuren
juu soni da sëmbë.
let out for hire.
verificateur
wan sëmbë di ta öndösuku soni luku ee a bunu.
auditor; appraiser; inspector.
2)
piki taa wan soni bunu.
verify.
verijdelen
poi wan soni de bi seeka u du.
frustrate, defeat.
vering
1)
dee felu tatai ta hai nango ta ko; di felu ta dë a wagi basu fu ja ta djëkpë poi.
2)
di fa di felu ta wooko bunu tjika ta hai nango ta ko.
springs.
verjaard
a pasa ten fëën; a gaandi.
out-of-date; lapsed.
verjaren
1)
te i dou di daka de bi bai i, di fujai daka; ta mëni di daka di de pai i.
celebrate one's birthday.
2)
a pasa ten fëën.
become superannuated.
verkapt
a tjubi ën seepi fu de an sabi taa sö a dë; a tjubi fasi.
disguised.
verkavelen
paati kamian a pisipisi goon.
parcel out.
verkeer
dee sëmbë ku dee oto dee ta waka nango ta ko.
traffic.
verkeerd
ambunu; a a' föutu.
bad; wrong.
verkeersagent
siköutu di ta wooko a wagi pasi.
traffic policeman.
verkeersweg
gaan pasi ka hia woto ku hia sëmbë ta lëi nango ta ko.
thoroughfare.
verkennen
go luku wan kamian fa a dë; wegi wan soni luku.
survey.
verkenner
sëmbë di nango wegi wan soni nasö wan kamian luku fa a dë.
scout.
2)
nama ku otowan.
associate with.
3)
ko dë.
be.
verkering
te womi ku mujëë ta seeka u de libi makandi.
courtship.
2)
te de ta sitëmi.
election.
verklaarbaar
di fa a waka nöö de sa taki ën da i.
explicable.
verklappen
konda wan soni di ja bi musu konda; lëgëdë.
blab.
verklaren
taki kumafa wan soni dë.
explain; testify.
verkleumd
a kötö te an ta fii soni möön.
benumbed, numb.
verknocht
a lobi en gaanfa.
devoted; attached.
verkolen
mbei wan soni tjuma ko zonka.
char; carbonize.
verkondigen
mbei hii mundu sabi wan soni; peleiki; bai basia.
proclaim, preach.
verkondiger
sëmbë di ta mbei sëmbë ko sabi wan soni; peleikima; basia di ta bai.
proclaimer, preacher.
2)
kisi mujëë feni.
rape.
verkroppen
guli ën fu sëmbë an sabi.
suppress; stifle.
verkwanselen
sei soni bunkopu; ta poi soni u sösö.
barter; waste; fritter away.
verlaat
wan soni de mbei ka wata ta kule go a oto kamian.
overflow.
2)
ganjan.
deceive.
verlaten
1)
dë i wanwan; an dë ku sëmbë; de disëën hën wanwan.
desolate; deserted.
2)
kumutu disa.
leave; abandon.
3)
disëën ufö.
delay.
verlatenheid
te i fii tjali biga i wanwan fika.
loneliness, desolation.
verleden
di ten di pasa dë; di pasa.
last (week); lately; past.
verlegen
1)
a a' sen; a fëëë sëmbë.
shy; embarrassed.
2)
an saanfa u du.
perplexed.
3)
a pondi fu di a sai dë longi.
shopworn.
verleggen
puu a wan tjago a di otowan; buta oto fasi.
shift; divert.
verleidelijk
a ta hai i ko nëën, i këën poi.
tempting, alluring.
verleiden
ta hai sëmbë fa a du wogi.
seduce; tempt.
2)
da pasi.
allow.
verlengen
mbei wan soni ko möön longi nasö möön langa.
lengthen.
verlet
lasi ten; soni ta hoi i baka.
delay.
2)
mbei sëmbë ko a' fusutan u wan soni.
enlighten.
3)
heepi.
lighten; alleviate.
verliederlijken
ta kaba libi fii a sösö; ta kaba a sösö.
degrade; become degraded.
verliefd
te wan womi kë wan mujëë; te wan mujëë kë wan womi; te wan womi ku wan mujëë kë deseei.
in love.
verlof
1)
pasi de da i fii du wan soni.
permission; licence.
2)
dee daka de da i fii böö a di wooko.
vacation.
verlokken
hai i tja ko nëën; ganjan hai tja ko.
tempt, allure.
2)
piki taa ja dë nëën möön.
repudiate.
verloop
di fa wan soni ta waka.
course.
2)
di fa wan soni ko ta kaba.
lapse.
verlopen
a ta kaba; ta kaba a sösö.
expire; decay; decline.
verloskunde
di wooko de ta wooko ta pai ku mujëë.
obstetrics, midwifery.
verlossen
1)
puu wan sëmbë a di fuka di a bi dë.
2)
ta pai ku mujëë.
deliverer.
verlosser
1)
sëmbë di puu wan sëmbë a di fuka di a bi dë; heepima.
deliverer.
2)
Masa Jesusi.
Jesus.
verlostang
pai felu u hatiwosu, a ta djei kaabutanda.
forceps.
verloten
buta wan soni u de wini ku lötu.
raffle.
verloven
mbei buka ku sëmbë fu un tööu.
betroth.
2)
mbei ën ku teeken a dendu.
illustrate.
3)
bisi dee lëtë fu de möön waiti.
illuminate.
verlummelen
ta poi ten; ta malëngë.
dawdle; lounge away.
vermaak
piizii soni.
pleasure, entertainment.
vermanen
bai sëmbë a soni.
admonish, warn.
vermeien, zich
ta du wan soni di ta suti da i; ta wai da wan soni.
amuse oneself; enjoy.
vermelden
taki wan soni; konda soni.
mention; report.
vermetel
an ta fëëë soni; a a' dëëwojo.
audacious.
vermeten
1)
ja ta maakëën bunu.
measure wrong.
2)
te ja fëëë u du soni.
presume, dare.
vermicelli
wan pei alatalia; wan soni de mbei ku boon, a djei finufinu baami satisati.
vermicelli.
vermijden
koti pasi da; tai hati fu ja go ka di soni dë.
avoid; shun.
2)
poi kaba a sösö.
mutilate.
vermogen
fa a sa du ën tjika; di makiti di a abi.
power; capacity.
vermogend
a a' makiti; a a' kaakiti.
influential.
vermommen
tooka bisi fu de an sabi i.
disguise.
vermorzelen
makisa booko fa a ko faniafania.
crush; pulverize.
2)
mbei sëmbë hati ko ta fii.
soften.
vernemen
jei; lei; ko fusutan.
hear; learn; understand.
vernielal
sëmbë di ta booko soni u sösö.
vandal.
vernielen
booko soni kaba a sösö.
destroy, smash.
vernuft
köni; bunu fusutan.
genius, ingenuity.
2)
hakisi paadon; da paadon.
pardon.
veroordeelde
wan sëmbë di kisi gaan sitaafu fu wan soni di a du.
convict; condemned person.
verouderen
ta gaandi; ta ko fesiten soni.
become obsolete.
veroveren
wini kisi buta a i basu.
conquer, capture.
verpesten
ta kaba soni a sösö; ta poi soni.
infect, poison.
verpieterd
a dëë; a mangu; aan kaakiti; aan sölugu.
dried; thin; scruffy; withered.
verplegen
pena ku wan sëmbë di suwaki; sölugu.
nurse; tend.
2)
a bigi da i poi.
dumbfound.
verplicht
te i musu u du wan soni.
compulsory.
verplichten
musu sëmbë a soni; duwengi.
compel; coerce.
verpoppen
te wan bitju ta taanga fa a bia ko adömtö.
pupate.
verpraten
ta papia; ta fan nango nöömö.
chatter.
verraad
konku; te i sei sëmbë fii da oto sëmbë.
treason, betrayal.
verraden
ta konku; ta sei sëmbë fii da oto sëmbë.
betray.
verrassen
te wan soni ja bi mëni ko pasa.
surprise.
verrassing
te wan soni ja bi mëni ko pasa.
surprise.
verregend
tjuba wata poi ën.
spoiled by rain.
verreisd
i waka te i fuufei fëën.
travelworn.
verreizen
1)
njan a di waka liba.
spend in traveling.
2)
ta waka nango a kamiankamian.
travel.
2)
mbei föutu a di fa i leiki soni.
miscalculate.
verrijken
mbei a ko möön gudu, nasö möön bunu.
enrich.
verroesten
a ta bë, sukufu kisi ën.
rust, get rusty.
verrukken
ta suti da i tee.
delight, enchant.
vers
1)
soni de ta mindi ta sikifi kuma kanda.
poem; verse.
2)
njunjun.
fresh, new.
2)
panta; lasi hati.
lose heart.
2)
de o mbei ën ku buku masini.
to be publ.
Var.:
verschenen.
verschalen
a lasi ventu; a ko gaandi te an suti möön.
go flat; stale.
2)
ganjan.
3)
bebe kaba; njan kaba.
finish off.
2)
tapa kamian fu soni an dou nëën.
entrench.
2)
sömëni; peipei.
several; various; diverse.
tranship)
2)
manda a sipi go a oto köndë.
ship.
verscherpen
1)
mbei soni ko möön fini; peeta möönmöön.
tighten up.
2)
mbei wan soni ko möön wogi.
aggravate.
2)
a di ten di ta ko.
future.
2)
te di pëndë ta puu; te di pëndë ta tooka.
change color.
verschijndag
di daka di i musu ko a kuutu; di daka di i musu paka.
court date; due date.
2)
wan soni i ko si ku i wojo miii.
apparition.
3)
wan apaiti soni di pasa.
phenonemon.
verschil
tooka.
difference; distinction.
2)
de dë peipei.
various.
verschonen
1)
puu sundjusundju wan buta limbolimbo wan.
change (sheets).
2)
te i ta puu sen da wan sëmbë, ja ta tei ën fu wogi u di soni di a du.
excuse, overlook; spare.
verschut
don; sen kisi ën.
foolish; ashamed.
versie
di fa de taki di soni; di fa de sikifi ën.
version.
versieren
bisi fa a möön hansë.
adorn, decorate.
versiering
soni de bisi dëën fa a möön hansë.
decoration.
verslaafd
a lobi ën te an sa disëën; a ko saafu fëën.
addicted.
2)
tapa fu an hogi sö möön.
quench.
3)
kaakiti fëën ta saka.
go flat.
4)
i dë bookobooko saka.
crushed.
verslag
1)
soni de taki fu wan soni bi pasa.
account; commentary.
2)
soni de sikifi u di fga wan soni dë.
report.
verslagen
a wini i; ja dë waiwai, hati fii dë tjalitjali; a dë gudjuu.
defeated; dismayed.
verslapping
di fa soni an dë gaanfa sö möön.
slackening.
versleten
a ko gaandi te ja sa wooko ku ën möön.
worn out, threadbare.
2)
njan kaba.
go through.
3)
ta pasa ten.
while away.
verslingeren
a ta kabëën seei a sösö a di soni baka.
throw oneself away on.
verslonzen
a ta poi fu di ja ta seekëën.
spoil, ruin.
versmaat
di fa wan soni de mindi sikifi ta piki kuma kanda.
metre of verse.
versmachten
ta dëdë; ta dëë kasaa; ta dë tjalitjali nöömö.
die of.
versmaden
mbei tjön da soni nasö sëmbë.
despise, disdain.
versnapering
kuku; piki soni, suti wan, u njan.
titbit; sweets.
versneller
di soni di ta mbei wan soni ta waka möön hesi.
accelerator.
verspelen
lasi soni fu di i seei mbei.
gamble; forfeit.
versperren
tapa kamian fu soni an sa pasa.
barricade.
verspieder
wan sëmbë ta wegi wan soni luku tjubitjubi faa sabi.
spy.
2)
wan pëë de ta pëë ta djombo u de luku ambë o go möön longi.
long jump; do the long jump.
verst
di möön longi wan.
farthest.
verstaan
jei; fusutan.
hear; understand.
verstand
fusutan.
intelligence, understanding.
verstandig
a a' bunu fusutan; ku fusutan.
intelligent, reasonable.
verstek
1)
an bi dë du de du ën.
in absentia.
2)
di fa de koti tu paanga pisi nama makandi fa a ko huku.
miter joint.
verstekeling
sëmbë di tjubi a sipi fa a sa go u sösö a kamian.
stowaway.
2)
a sa toona seeka.
mendable.
versteld
a bigi da i te i ko dë pii.
stunned; amazed.
verstellen
1)
toona nai; mindi; lapu soni.
mend, patch.
2)
toona seeka.
adjust.
versterf
2)
dëdë u wan kamian fii sinkii.
gangrene.
2)
dëdë sëmbë soni di fika da i.
inheritance.
versterken
ta dëën möön kaakiti; ta mbei a ko möön taanga.
strengthen.
2)
mbei ja sa hai böö.
3)
peeta be an sa göö.
suffocate, choke.
2)
söndö.
devoid of.
verstokt
a ko hën sinkii; a dë gaan guwenti fëën.
hardened; confirmed.
verstolen
du tjubitjubi fu de an si i.
furtive, stealthy.
verstomd
a foondo i te i fika pii.
amazed.
verstoord
hati fëën boonu ku ën.
disturbed; annoyed.
verstoren
poi wooko fii; toobi.
disturb; upset.
verstoteling
wan sëmbë nasö mbeti di de an lobi seei, an sa mökisi ku dee otowan.
outcast.
verstoten
te de an këën möön gbelen; jaka puu.
cast off; repudiate.
verstrekkend
na tide soni nöö, a o dë u wan hii pisiten.
far-reaching.
verstrooid
1)
dë paajapaaja.
dispersed, scattered.
2)
pakisei fii an dë a wan kamian.
absentminded.
2)
di paaja u soni.
diaspora.
3)
te pakisei fii an dë a di soni i ta du.
absentminded.
2)
te i ta pompu soni ta paaja.
spray, pulverize.
versvoet
wan pisi u di soni de mindi kuma kanda.
metrical foot.
vertalen
1)
puu a wan töngö buta a otowan.
2)
puu a wan oto fasi.
translate.
verte
di fa a longi.
distance.
vertegenwoordiger
wan sëmbë di de manda u go du di soni a në u dee otowan fëën.
representative.
vertellen
taki wan soni; konda.
tell; relate.
verteren
1)
ta makisa ta lulu ta hai kaakiti tei da i sinkii.
2)
ta wooko ku ën ku i fusutan.
digest.
3)
njan, kuma te felu ta bë ta njan ta kaba a sösö.
corrode.
verticaal
taanputaanpu tololoo a pë.
vertical.
vertier
wan soni de ta du; soni u du.
activity.
2)
du soni a lanti fesi.
interpret.
vertoning
wan soni de du a lanti u de si.
demonstration.
vertoog
soni de ta taki.
exposition.
2)
di kamba nasö di pisi u di wosu ka i ta libi.
apartment.
2)
te kamian fii ta buli söndö i buta mëni nëën, nasö a taka oto fasi fu di wan soni du i.
twitch.
vertwijfelen
te i bigi u lasi hoopu ku degihati, ja ta si seeka u soni möönsö.
despair.
vervagen
a ta ko bundjii da i; a ta puu.
become blurred; fade away.
verval
1)
di fa a ta poi nango; di fa a ta kaba a sösö.
decay.
2)
di fa a ta saka te i maakëën ku fa di ze hei tjika.
difference in sealevel.
vervaldag
di daka di wan soni ta kaba.
expiration day.
2)
di pampia ta kaba.
expire.
3)
di ten ta kisi.
fall due.
vervalsen
1)
fufuu a pampia soni; sikifi wan sëmbë nën taa fii; te i mbei wan pampia ta djei lanti pampia fii ganjan de.
forge; counterfeit.
2)
bia di fan di de bi taki.
falsify.
2)
ko a wan sëmbë kamian.
supersede.
vervelen
fuufei, kaakei.
bore; annoy; bored.
vervelend
a ta fuufei soni, a kaakei.
tiresome; annoying.
verven
feifi soni.
paint; dye.
verversen
mbei ko njunjun baka; toona mëni baka.
refresh.
2)
lasi waaa.
vanish.
vervoegen
1)
te i kai dee peipei u wan 'werkwoord', kuma 'ik werk, jij werkt, hij werkt, wij werken, enz.'.
conjugation.
2)
go a.
call at.
vervoer
1)
dee woto, besi, baisigi sö ta tja sëmbë.
transport.
2)
te i kumutu a wan kamian go a wan otowan; te i tja soni go a oto kamian.
transit.
2)
faaka sëmbë nasö soni.
pursue.
vervolmaken
ta seeka wan soni fa a musu dë möön bunu; mbei a ko dë ku telu.
prefect; complete.
vervormen
mbei soni ko wan hii oto fasi.
transform; deform.
vervreemden
1)
ko dë kuma de an sa de seei; ko kuma an sabi ën möön.
alienate.
2)
mbei a ko dë a oto sëmbë maun.
transfer.
vervroeging
mbei a ko möön hesi; buta a wan möön fuuku ten.
acceleration.
2)
di soni di i bi hoopu ko pasa.
be fulfilled.
3)
du wan soni di i bi musu du.
fill; accomplish.
verwaaid
ventu böö ën mbei a ko fanjanfanjan.
dishevelled.
verwaand
a a' gaanfasi poi.
conceited, cocky.
verwachten
ta mëni taa sö wan soni o pasa.
expect; anticipate.
verwant
1)
de dë famii; de dë kuma famii.
2)
i ta fii i seei wan ku ën.
related.
verward
1)
a dë fanjanfanjan.
tangled; confused.
2)
an dë limbo.
muddled.
3)
sen kisi ën.
embarrassed.
2)
ta fasifasi i a hedi dendu.
tangle; confuse.
verweer
di heepi di i abi te de ko feti ku i.
defence.
verweerd
di wei njan mën te a ko gaandi.
weatherbeaten.
verweerder
di sëmbë di de tja go a kuutu ku di sëmbë di ta piki dëën.
defendant.
verwekelijken
1)
te an ta tja soni möön kumafa womi musu sa tja.
become effeminate.
2)
ta mbei i ko malëngë u tja fuka.
weaken.
2)
te i seti wan njunjun soni.
create.
3)
weki soni.
rouse; inspire.
2)
ta du hii soni da sëmbë ta poi ën.
spoil, pamper.
verweren
1)
te di wei ta njan wan soni.
weatherbeaten.
2)
te de heepi i a feti.
defend.
verwerken
1)
ta wooko ku wan soni fa a ko di soni di a musu ko.
2)
ta pakisei wan soni di i bi jei.
process; digest.
verwerven
te i wooko feni wan soni.
obtain, win, earn.
verwezen
1)
a ko dë pii.
dazed; stunned.
2)
a ko mii söndö mama ku tata.
orphaned.
2)
puu manda go.
expel; send off.
verwijfd
a ta du kuma hën da mujëë.
effeminate.
verwijten
ta taki soni da sëmbë kuma hën du ën.
blame; reprove.
2)
manda go a oto soni nasö oto sëmbë.
relegate to.
2)
buta sëmbë a wan soni dendu gaanfa.
complicate.
2)
mbei ko ta libi kuma mbeti.
run wild; degenerate.
verwittigen
mbei sëmbë ko sabi wan soni.
inform, notify.
verwoed
1)
hati fëën boonu gaanfa.
furious, fierce.
2)
a ta du ën gaanfa.
ardent.
verwonden
te wan soni hati i; da makei.
wound, injure.
2)
ta poi te kaba a sösö.
degenerate, decay.
verworpeling
sëmbë di de an lobi an sa ko mokisi ku de.
outcast.
verwringen
bia töötö; kisi bia ku taanga.
twist, distort.
2)
mbei a saka hafu.
tone down.
verzadigd
a tjika; i feni ën kumafa i bi kë; an sa tei möön hia.
satiated.
verzadigen
a tjika i; an sa tei möön hia; feni ën kumafa i kë.
satisfy; satiate.
verzaken
a ta pena ën, an ta mëni ën möönsö.
neglect; forsake.
verzanden
te wata ta tja sandu tapa wan kamian.
silt up.
verzekerd
1)
i bi paka möni fëën fu te soni miti i de sa heepi i.
insured.
2)
i dë seiki fëën.
sure.
verzekeren
1)
mbei sëmbë dë seiki a wan soni.
assure.
2)
paka möni u te wan soni miti i de sa heepi i.
insure.
verzekeringscontract
di pampia di de mbei da i fu te wan soni miti i de o heepi i.
insurance contract.
verzengen
te faja lenguwa ën; tjuma hafu.
scorch, singe.
verzet
1)
te i bia taampu tuwë gogo taa ja dë a wan soni.
resistance.
2)
wan soni i ta du u böö ufö.
diversion.
verzetsbeweging
te de fiti buka ta biinga u puu wan soni a de liba.
resistance movement.
2)
ta böö.
relax.
verziend
wojo fii an ta si soni a zuntu.
farsighted.
2)
tooka banku pampia tei möni.
cash.
verzinken
1)
feifi soni ku di soni de ta mbei zenki.
zinc.
2)
singi.
sink.
3)
ta pakisei fundu.
lost in thought.
verzinnen
ta boi köni a hedi dendu.
devise, think out, contrive.
verzinsel
wan köni di i boi.
invention, concoction.
verzitten
1)
sindo nöömö.
spend time sitting.
2)
paka u wan sindo kamian.
pay for a seat.
3)
sindo oto fasi; sindo a oto kamian.
shift one's position; take another seat.
verzoeken
begi sëmbë be a du wan soni da i.
request.
verzoeking
te wan mëni ko a i fii du wan soni di an bi dë a pasi fii du.
temptation.
verzoekprogramma
te de pëë dee palati a ladio di de manda hakisi de u de pëë.
request program.
verzoekschrift
pampia de sikifi manda hakisi u de du wan soni da de.
petition.
verzoenen
mbei sëmbë ku sëmbë toona ko fii baka.
reconcile.
verzoening
te tu sëmbë ko bunu baka.
reconciliation.
verzoeten
mbei soni ko suti nëminëmi.
sweeten.
verzorgd
a dë seekaseeka; de seekëën bunu.
provided for; cared for.
verzot
a lobi ën, an sa tan söndö ën.
infatuated with; fond of.
verzuchten
te i djëmë fa di soni an kai ku i.
sigh.
verzuilen
ko paati a sömëni lö te de an ta wooko makandi möön.
split up.
verzuim
te ja du wan soni möönsö; te i djombo wan soni i bi musu du.
neglect, omission.
2)
ta dëdë a wata.
drown.
3)
wata ko nëën hia poi.
flood.
2)
poi soni da oto sëmbë te an suti möön.
sour.
vesper
sapate begi ku kanda.
vespers.
vest
wan pei bisi de ta bisi a jasi basu.
vest.
vestiaire
kamian u buta jasi ku kaapusa.
cloakroom.
vestibule
kamba di dë a wosu dööbuka.
lobby, vestibule.
vestigen
hopo wan wooko nasö wan feleniki; mbei ko gingi; buta.
establish.
vesting
kamian ka i sa go tjubi u de an wini i.
fortress.
vetachtig
a djei fatu; a a' fatu.
fatty, greasy.
vete
felanti de ta a' ku de seei nöömö.
feud.
veter
susu tatai.
bootlace.
veteraan
sëmbë di bi dë longi a wan soni.
veteran.
vetgans
wan pei fou ta libi a ëisi kamian, a ta waka ku futu, an sa buwa.
penguin.
veto
te wan tiima puu di soni di dee otowan bi taki buta.
veto.
vetplant
pau ku degidegi uwii ku wata a dendu.
succulent plant.
vettig
a dë ku hia fatu.
fatty, greasy.
vetvrij
soni söndö fatu.
grease-proof.
vetweiden
te de buta dee kau a bumbuu ahun kamian fu de musu fatu.
fatten.
veulen
miii u dee hasi nasö u dee buliki sö.
foal.
vezel
dee finufinu tatai u soni.
fibre.
vezelig
a abi finu tatai a dendu.
fibrous.
via
a di fasi dë i o mandëën go (via sipi, via opolani); ala i o pasa.
via.
viaduct
booki di de mbei aba oto pasi a liba.
viaduct.
vibreren
ta tëëmë ta piki.
vibrate, quaver.
vicaris
sëmbë di ta hoi keiki a otowan kamian.
vicar.
vief
kaakaa.
dapper, smart.
vieren
1)
hoi piizii da wan soni.
celebrate.
2)
lulu tatai dëën.
give rein to.
viering
te de hoi wan piizii.
celebration.
vierkant
fökanti, hii dee fö së langa di wan fasi.
square.
vierledig
a a' fö pisi.
consisting of four parts.
vies
sundju; nasi.
dirty, grubby.
vignet
wan waiti sikifi de tëmbë a soni.
viginette.
vijandelijk
a ta mbei kuma i ku ën felanti; fu di felantima.
hostile.
vijfling
feifi mii de pai di wan pasi; feifilengi.
quintuplets.
vijftal
feifi sëmbë nasö soni makandi.
quintet.
vijftiger
sëmbë di a feifiteni jaa.
man or woman of fifty.
vijg
wan pei pau njanjan.
fig.
vijlen
seeka ku lima; maa soni ku lima.
file.
vijlsel
di faniafania soni di ta kumutu, te i ta maa soni.
filings.
vijver
dikiki wata peti lontulontu.
pond, lake.
vijzel
1)
felu di ta hopo soni; djaki.
jack-screw.
2)
mata.
mortar.
viking
fesiten sëmbë di bi ta libi a dee köndë u Scandinavië.
viking.
vilder
sëmbë di ta puu mbeti kakisa.
skinner.
villa
gaduma wosu di dë a së buka u di foto.
villa, countryhouse.
villen
puu mbeti kakisa.
fleece, skin.
vilt
wan degi koosu sö putuputu wan de ta mbei kaapusa ku oto soni ku ën.
felt.
vilten
a mbei ku `vilt'.
felt.
vin
jakajaka u fisi.
fin.
vinden
ko si wan soni di i bi suku; feni.
find.
vinding
wan soni de ko si di i bi suku; feni.
find.
vindingrijk
a dë köniköni, a ta sabi andi fa a du te a dë a nöutu.
inventive, resourceful.
vingerafdruk
finga maaka u sëmbë di ta heepi siköutu u kisi di sëmbë.
fingerprint.
2)
finga fëën gau.
light-fingered.
vink
1)
wan kanda fou.
finch.
2)
wan piki maaka i ta maaka soni di i du kaa.
check.
vinnig
1)
gaanfa; di wei kötö nango a i dendu suu.
biting.
2)
saanti; ku hati boonu gaanfa.
cutting.
3)
te i kë wan soni gaanfa.
be keen on something.
violent
gaanfa; a ta du soni taanga di sa da makei.
violent.
violet
1)
di fukë pëndë u jaifi folo.
2)
wan piki folo.
violet.
violist
sëmbë di ta pëë di 'viool'.
violinist.
viool
1)
wan soni piki möön gitali de ta pëën ku wan pei papai.
violin.
2)
wan pei folo.
violet.
vioolconcert
te wan sëmbë ta pëë di soni de kai 'viool' fu sëmbë sa ko haika.
violin concert.
vioolsleutel
wan pei maaka de ta buta a pampia fu te i si ën i sa taa i musu pëën finu töngö.
treble clef.
Virginia
wan u dee pisi fu Amëëkan köndë.
Virginia.
virtuoos
sëmbë di sa u pëë wan soni gaanfa.
virtuoso.
virulent
a a' hesi hati; a ta du soni gaanfa.
virulent.
virus
wan soni di ta dë a i sinkii ta suwaki i.
virus.
visa
wan pampia di i musu abi fii sa go a so köndë.
visa.
visboer
sëmbë di ta sei fisi.
fish man.
viscose
wan pei degidegi pau wata, de ta mbei maaun ku oto soni ku ën.
viscose.
viseren
1)
maaka i në a pampia taa i si ën.
initial.
2)
maaka luku fa a dë; maaka soni fii suti ën.
gauge.
2)
soni de tëmbë ku maaka kuma fisibonu.
herring bone.
2)
te i ta si wan soni di sëmbë na sa si ku wojo.
vision.
visionair
1)
wan sëmbë di ta si soni a hedi dendu.
2)
wan sëmbë di ta si fa wan soni sa ko bunu a bakaten.
visonary.
visitatie
1)
öndösuku u wan sëmbë.
examination.
2)
di go haika sëmbë.
visitation.
visite
1)
te i go haika wan sëmbë.
call, visit.
2)
di sëmbë di ko haika i.
visitor.
visiteren
te de öndösuku ee i ta tja wan soni di ja bi musu tja ko a oto köndë.
inspect.
visrijk
fisi hia dë ala.
abounding in fish.
vissen
go a huku; kisi fisi.
fish.
visser
sëmbë di ta kisi fisi.
angler.
vistuig
dee sonisoni u kisi fisi.
fishing tackle.
visueel
soni fii luku ku i wojo.
visual.
visum
pampia di i musu abi fii sa go a sö wan köndë.
visa.
vitaal
a dë wan gaan fanöudu soni.
vital.
vitaliteit
a denku; a ta du soni ku peesa.
vitality.
vitrage
walawala koosu u buta da fënsë.
lace curtain.
vitrine
gaasi kasi u buta soni fii sa si.
showcase; show-window.
vitriool
wan pei wata ta jasa i ee i nama nëën.
vitriol.
vitten
ta feni föutu a soni hibijuu.
find fault; carp.
vitter
wan sëmbë di lo' u feni föutu a soni.
fault-finder.
vitterig
a lo' u suku föutu a soni.
faultfinding.
vitzucht
a lo' u suku föutu a soni.
censoriousness.
vivace
a musu piki ën hesihesi wekiweki.
lively.
vivisectie
te de pooba soni luku a mbeti sinkii fu de si ee a sa bunu da libisëmbë.
vivisection.
vizier
1)
wan soni de ta buta a kaapusa fesi u tapa sonu da i.
visor.
2)
haiko u goni di i ta maaka soni.
gun sight.
vla
mëiki de boi ko obo ku suki ku oto soni te a ko degi.
custard.
vlaag
1)
wan gaan tjuba ko ku ventu vooo sö.
2)
te soni ko a i vooo sö, ja sa hoi i seei.
gust, squall.
Vlaams
a dë u wan pisi u België köndë de kai Vlaanderen.
Flemish.
vlag
faaka; soni ta djei faaka.
flag.
vlaggeschip
sipi di dë a fesi ta tja di hedima.
admiral's ship.
vlagofficer
hedima u dee sodati ta wooko a ze.
flag officer.
vlak
1)
palala; palalaa kamian.
flat.
2)
di kamian di i abi.
position.
3)
leti dë.
right there.
vlakgom
soni di i ta feki sikifi puu.
india rubber.
vlakken
mbei ko palalaa.
make even.
vlakte
palalaa kamian; palala kamian u soni.
plain; level.
vlammen
kisi faja; ta kisi faja.
flame, blaze.
vlas
1)
uwii de ta mbei wan pei maaun ku ën.
2)
di maaun de mbei ku di uwii de kai `vlas'.
flax.
vlasachtig
a mbei ku di maaun u di uwii de kai 'flas'; a mbei finu jööö sö.
flaxy, flaxen.
vlashaar
di uwii u so bakaa di dë kuma wetiweti jöö sö.
flaxen hair.
vlaskop
wan sëmbë di abi weti uwii jöö sö.
flaxen head.
vlassen
a mbei ku di soni de kai 'vlas'; a mbei kuma 'vlas'.
flaxen.
vlassen op
i ta hangi fu wan soni musu ko hesihesi.
look forward to.
vlecht
uwii nasö oto soni beeibeei.
plait, braid.
vlechten
beei; ta ndjaka soni nango ta ko.
braid; plait.
vlechtwerk
soni de mbei kuma manda sö.
basketwork, wickerwork.
2)
sinkii mbeti.
3)
di pisi u wan fuutu di i ta njan.
4)
libisëmbë.
flesh.
vleesboom
wan dëgëdëgë soni ta nasi a sëmbë sinkii dendu.
fibroid, myoma.
vleespen
wan tëlëlëëë felu de ta finga gbamba u de jasa.
skewer.
vleesschotel
soni de boi mökisimökisi ku gbamba a dendu.
meat dish.
vleeswond
te soni koti i ma na fundu.
flesh wound.
vleet
taamai u kisi hëlën.
herring net.
vlegel
1)
sëmbë söndö manini.
churl.
2)
langapau u naki soni puu kakisa.
flail.
vleien
ganjan sëmbë ku töngö; ta naki tëtë.
flatter.
vleier
wan sëmbë ta ganjan sëmbë ku töngö ta gafa.
flatterer.
vleierij
te de ta ganjan i ku töngö ta gafa i.
flattery.
vleinaam
në i ta kai sëmbë fu di i lobi ën; sëkëti në.
pet name.
2)
mandja kamian a soni.
3)
soni a du poi ën nën.
blot; stain.
vlekkeloos
a dë gbegedee söndö sundju.
immaculate.
vlekken
ta sundju soni ta mandja.
stain, soil.
vlekkig
a dë ku pikipiki mandja.
spotty.
vlerk
1)
fou hanza.
wing.
2)
sëmbë söndö manini.
churl.
2)
wosu pisi de mbei nama ku di otowan.
wing.
vleugelklep
soni a gaan opalani hanza, a ta jabi nango ta ko fu di opalani sa waka möön hesi nasö möön teegi.
wing flap.
vleugellam
1)
te soni du wan së hanza u di fou.
broken winged.
2)
an sa du soni möön.
paralyzid.
vleugelspanning
di langa u dee tu hanza u wan fou, te i maakëën kumutu a wan hanza go a di otowan.
wing span.
vlezig
a a' hia mbeti; a a' hia tjukutjuku.
fleshy, meaty.
vlieden
kule kumutu a wan kamian.
flee.
vliegdekschip
bakaa feti sipi di dë ku kamian u opolani ta saka.
aircraft carrier.
vliegdienst
1)
te di opolani ta tja sëmbë ta ko ta tei sëmbë nango.
flight service.
2)
dee sodati ta wooko ku opolani.
air corps.
2)
waka ku opolani.
3)
go hesihesi.
flight; fly.
2)
a ta waka ku opolani.
3)
hesihesi.
flying.
vliegenier
aviatë; di sëmbë di ta tii opolani; pilootu.
aviator.
vliegenzwam
wan pei dikpokpo ta kii wënwën.
fly agaric.
vliegkampschip
wan langa sipi ka opolani ta saka, de ta wooko ku ën a bakaa feti.
aircraft carrier.
vliegramp
te opolani kai nasö oto gaan soni pasa ku ën.
airplane disaster.
vlieguren
dee juu di opolani ta buwa.
flying hours.
vliegwiel
filikiwili; di soni i ta bia fu wan masini tei faja.
flywheel.
vlier
wanlö pei pikii pau ta buta folo ku suti piki pau njanjan.
elder.
vliering
di möön liba kamian u bakaa wosu ka de ta buta lai.
garret, attic.
vlierstruik
wan pei uwii ta buta folo ku piki pau njanjan.
elder bush.
vlies
1)
finu kakisa u soni.
membrane.
2)
soni kuma kakisa u soni.
3)
sikapu kakisa ku puuma fëën.
fleece.
vliesachtig
a dë kuma finufinu kakisa sö.
filmy, membranous.
vliet
wan kiiki sö.
brook, rivulet.
vliezig
a dë kuma `vlies'.
membranous, filmy.
vlijen
seeka buta bunu.
arrange.
vlijm
faka de ta opolasi sëmbë a hatiwosu.
lancet.
vlijmscherp
a saapu gaanfa kuma sendeefi.
sharp as a razor.
vlijt
di fa a taanga, di fa a lo' wooko.
diligence, industry.
vlijtig
a taanga; a ta wooko bunu.
diligent, industrious.
vlinder
adömitö; azöbitötö.
butterfly.
2)
biibii.
3)
wanlö hia soni.
flood.
vloei
wan pei pampia ta dëë enki wata.
blotter.
2)
pampia u mbei sigalëti.
cigarette paper.
vloeien
1)
te watawata soni ta kule.
flow.
2)
ta dëë ënki.
blot.
2)
a sa' u fan.
fluent.
2)
te de kai Masa Gadu nën u sösö.
curse; blaspheme.
2)
kai Masa Gadu nën u sösö.
3)
kosi taku kosi.
swear.
vloer
goon u soni; wosu goon.
floor.
vlok
fiinu pisi u soni, kuma kwakolosu pisi.
flake.
vlokkig
a dë pisipisi finufinu sö.
flaky.
vlonder
paanga booki nasö wosu goon di de an mbei fini sö.
plank; bridge.
vlooienband
banti de ta buta a mbeti gangaa, a a deesi fu adumawe an ko nëën.
flea collar.
vlooienmarkt
wojowojo ka de ta sei soni bunkopu.
flea market.
vlooienspel
wan pei pëë de ta pëë ku pikipiki soni kuma könöpu.
tiddlywinks.
vloot
1)
wanlö hia sipi ta waka makandi a bakaa feti.
fleet.
2)
baki di fundu kuma tu mëti sö.
tub.
vlootvoogd
hedima u wanlö sipi ta waka makandi a bakaa feti.
fleet admiral.
vlot
1)
a ta diipi.
afloat.
2)
wanlö pau de kwei tai bandja ku bandja u diipi lai.
raft.
3)
a fukë a di soni.
ease.
2)
nango a fesi söndö soni toobi ën; ta du soni söndö soni toobi ën.
progress easily.
vlottend
a nango ta ko; an ta fika di wan.
flaoting; inconsistent.
vlotter
1)
sëmbë ta tja pau ta diipi a wata liba.
raftsman.
2)
soni ta diipi a wata liba.
float; dobber.
2)
buwa u fou nasö opolani.
3)
wanlö hia fou ta buwa makandi.
flight.
4)
di langa u de tu hanza u wan fou te i jabi de.
wingspan.
vluchteling
1)
sëmbë di ta fusi kumutu nëën köndë da feti nasö oto soni.
refugee.
2)
sëmbë di ta fusi kumutu da soni.
fugitive.
vluchten
fusi kumutu; kule kumutu.
flee.
vluchtheuvel
hei pisi u wan woto sitaati ka i sa taampu fu dee wagi an naki i.
traffic island.
vluchtig
1)
an du ku fini; a du hesi poi; a du ku hediwai.
2)
a ta pasa go hesihesi.
flighty.
2)
a a' bunu fusutan.
sharp.
vlugschrift
pampia de mbei u wan soni de ta taki a di mindi fu paati da sëmbë.
pamphlet.
vlugzout
wan pei soni te sëmbë faau i ta dëën fa a sumëë nöö a ta weki.
smelling salts.
vocaal
1)
a nama a di fa töngö u sëmbë ta piki.
vocal.
2)
wan u dee lëtë te i kai ën nöö ventu sa kumutu a i buka söndö soni tapëën: a,e,ë,i,o,ö,u.
vowel.
vocatie
di wooko i ta du fii libi; di wooko di i ta fii a i hati taa hën i musu du.
vocation.
vocatief
soni i o kai sëmbë te i kë fan ku ën.
vocative.
vocht
watawata soni.
fluid, liquid.
vochtig
a dë munjanmunjan sö.
moist, damp.
vod
sakaa; na bumbuu soni.
rag, tatter.
voddegoed
soni u tuwë a kapëë.
rubbish, trash.
voddig
kuma sakaa; na bumbuu soni.
ragged.
voedsel
soni u njan.
food, nourishment.
voedster
1)
mujëë di ta da wan mii bobi.
nurse.
2)
mujëë lapë kököni.
female rabbit.
voedzaam
a dë wan bunu soni fii njan da i sinkii.
nourishing, nutritious.
voeg
ka de tja de ko miti; ka i nai soni.
joint, seam.
voege
fasi.
in that manner.
voegen
1)
tja ko miti; tja ko mökisi ku oto soni.
join.
2)
kai makandi.
agree.
voegwoord
wöutu di ta tja oto wöutu ko miti, kuma `nöö' kuma `hën' kuma `ma'.
conjunction.
voegzaam
a dë a pasi; a kai.
seemly, fit.
voelen
te i ta fii soni.
feel.
voelhoorn
dee finga ta dë a libilibi soni hedi, de ta wai nango ta ko; dee kola finga de ta tutu ta hai.
tentacle.
voeling
1)
di fa i ta fii.
feeling.
2)
te i ta fii soni.
touch.
voer
1)
mbeti njanjan.
fodder.
2)
wagi lai.
wagonload.
voerder
tiima u wan soni.
leader, conductor.
voeren
1)
da mbeti njanjan.
feed.
2)
dë tiima u wan soni.
lead, conduct.
3)
tja.
convey, carry.
voering
soni i nai a dendu së u wan koosu faa möön degi.
lining.
voerman
sëmbë di ta tii hasi wagi.
driver.
voertaal
di töngö di de ta fan ta lei a siköö.
vehicle of education.
voertuig
dee oto, wagi, besi sö de ta lëi.
vehicle.
voetangel
taapu u kisi sëmbë te i makisëën a o kisi i.
foot trap.
voetlicht
dee faja de ta tuwë a dee pëëma a kinöwosu fii sa si di pëë möön bunu.
footlights.
voetspoor
futu maaka a goon.
track, footmark.
voetstuk
di pisi u wan soni di ta hoi di soni a liba.
pedestal.
voetval
te i tjökö kini a goon da sëmbë.
kneel.
voetveeg
soni u feki futu a wosu dööbuka.
doormat.
2)
soni ta djei fou.
3)
wan sëmbë libi fëën de fanjanfanjan.
bird.
2)
politikima.
fowler.
vogelbekdier
wan pei mbeti ta a' buka kuma patupatu ma a ta da dee mii fëën bobi.
platypus.
vogellijm
wan uwii ta djei di uwii de kai piki fou kaka.
mistletoe.
vogelvlucht
te de taki soni palalaa dou ma de an taki ën fini; te i luku soni palalaa dou.
bird's eye view.
vogelvrij
a dë wan sëmbë di hiniwan sëmbë sa suti tuwë, so a booko lanti wëti tjika.
outlaw.
voile
soni kuma koosu maani de nai a mujëë kaapusa.
veil.
2)
a dë nëën ku hii ën hati.
wholehearted.
volbrengen
i du ën teefa a kaba.
fulfill, achieve.
voldaan
1)
i dë tifiedi.
satisfied.
2)
i pakëën dou.
paid; settled.
2)
mbei ko dë tifihedi.
satisfy.
voldongen
a du kaa; an sa tooka möön.
accomplished.
volgeboekt
de an a' kamian möön; a fuu.
fully booked.
volgeling
wan sëmbë ta waka a otowan baka nasö a ta nama ku i a di soni i ta du.
follower, supporter.
volgen
1)
go nëën baka; faaka.
follow, pursue.
2)
pasa a bakaten.
follow; ensue.
3)
fusutan.
comprehend.
volgkoets
wagi di ta lëi a dëdë wagi baka ee nasö di ta lëi a tööu wagi baka.
car in a funeral or a wedding procession.
volgnummer
nömbu di de dëën fa a waka oto a oto baka.
serial number.
volgorde
di fa de waka oto a oto baka.
order, sequence.
volgzaam
an ta fia, a ta piki andi sëmbë ta taki dëën.
docile.
volheid
di fa a fuu, di fa a dë telutelu.
fullness.
volhouden
1)
go dou ku wan soni kumafa i bi seti ën.
maintain, sustain.
2)
hoi go dou.
persevere.
volire
gaan fou wosu ku sömëni fou a dendu.
aviary.
volk
föluku; dee sëmbë u wan köndë.
people, nation.
Volkenbond
fesiten feleniki u sömëni köndë ta miti kuutu makandi.
League of Nations.
volkenkunde
di lei u fa dee peipei sëmbë u goonliba ta libi.
ethnology.
volkenrecht
wëti de buta da hii föluku u goonliba; soni di hii föluku a' pasi u du.
international law.
volkomen
telutelu; na hafuhafu.
perfect, complete.
volks
soni u dee sëmbë u di köndë.
public.
volksbelang
soni u heepi hii sëmbë u di köndë.
public interest.
volksbeweging
te dee sëmbë u di köndë ta du wan soni makandi.
popular movement.
volksdans
baja u dee sëmbë u di köndë dë.
folkdance.
volksdracht
di bisi u wanlö pei sëmbë.
national costume.
volkskunde
di lei u fa dee sëmbë u di köndë dë guwenti u ta du soni.
folklore.
volksmenner
wan sëmbë ta biinga u hai hii sëmbë ko nëën.
demagogue.
volksstam
wanlö sëmbë ta dë u de de wanwan ta fan di wan töngö.
tribe.
volkstaal
di töngö di wan pei föluku ta fan.
vernacular.
volledig
telutelu; na hafuhafu.
complete; full.
volleren
ta naki di bali nango ta ko söndö a kai a goon.
volley.
volleyball
wan pei bali de ta pëë ku maun.
volleyball.
volmaakt
1)
telutelu söndö föutu.
perfect.
2)
ku telu.
complete.
volmacht
makiti u du soni.
authorization.
volmaken
mbei soni ko telutelu söndö föutu.
perfect.
volmondig
a ta taki ën leti fa a dë, an ta kpei fan; an ta tjubi soni.
frank, full.
volontair
sëmbë di ta heepi a wan soni ma na u paka.
volunteer.
volop
te a hia.
plenty of.
volslagen
na hafuhafu; ku telu.
complete, utter, total.
volt
wan fasi de ta maaka di kaakiti u sitölömu nasö u batilëi fatu.
voltage.
voltooien
kaba wan soni i bi ta du.
complete, finish.
voltrekken
du wan soni di de bi taki buta.
execute.
volume
1)
fa wan soni hia.
bulk.
2)
fa wan soni ta piki taanga tjika.
volume.
volvet
de an puu di fatu fëën nëën.
full-cream.
volvoeren
du wan soni kumafa de bi taki buta.
fulfil, perform.
volwassen
gaan wan, na miii möön.
grown up, adult.
volzin
wan pisi u fan, de taki soni nasö da hakisi soni.
sentence.
vonder
paanga de buta u pasa ngötö.
foot bridge.
vondst
soni di i ko si; te i ko si wan soni.
find, discovery.
vonk
faja mateeja.
spark.
vonken
te faja ta tuwë mateeja.
spark.
vonnis
di soni kuutu bakaa taki buta.
sentence, judgement.
vonnissen
te kuutu bakaa da sitaafu.
sentence, condemn.
vont
di soni ta hoi wata u de dopu miii.
font.
voogd
sëmbë di lanti buta taa hën a' faantiwöutu u wan miii.
guardian.
voogdij
te i a' faantiwöutu u wan miii nasö wan sëmbë.
guardianship.
voor
1)
langalanga maaka dikidiki.
furrow.
2)
dee pötjipötji maaka ta dë a i fesi te i kwindji ën.
in front of.
3)
bifö.
before.
4)
u; fu.
for.
vooraanzicht
di fa wan soni dë a fesi së fëën.
frontal view.
vooraf
a fesi.
beforehand, previously.
voorafgaan
ko go a fesi; waka nëën fesi.
precede, go before.
vooral
möön gaanfa; seepi.
especially.
2)
leti a fesi.
on the threshold.
2)
de du ën hesi poi.
rash.
voorbeeld
soni de taki ee nasö de lei i fii fusutan wan soni; wan sëmbë nasö wan soni i musu luku fii sa' fa fii du.
example, model.
2)
hoi baka.
reserve.
voorbijgaand
pasa; a ta pasa; an dë u nöömö.
passing, transitory.
voorbode
wan maaka di ta lei i andi o ko.
harbinger; forerunner.
voordacht
ku mëni; ku ën seei kë.
on purpose.
2)
wan soni di i abi di otowan an abi.
advantage.
voordracht
1)
te i taki soni fu hia sëmbë jei; di fa i taki di soni u de jei.
recital; delivery.
2)
di pampia ku hii dee sëmbë në dee de sa kë a di soni.
nomination.
voordragen
1)
te i taki taa sö wan soni nasö sö wan sëmbë i kë.
propose.
2)
te i buta wan sëmbë në fu de musu sitëmi dëën.
nominate.
3)
taki soni a lanti fesi di i bi lei.
recite.
vooreerst
1)
a di fosu kamian.
in the first place.
2)
ufö; a di mindi.
for the time being.
voorganger
1)
sëmbë di bi dë a di dë fesi.
predecessor.
2)
fesima u wan keiki.
pastor.
2)
taki sö wan soni ma kandë na tuu.
claim.
voorhanden
i abi ën a di mindi.
in stock; on hand.
voorhang
gaan koosu de hëngi tapa kamian.
curtain.
voorhoede
dee sëmbë dee ta dë a fesi a bali pëë nasö a feti.
advance guard.
voorin
a fesi.
in front, at the beginning.
voorjaar
di ten u di jaa di dee pau ta buta njunjun uwii a bakaa köndë baka di kötö ten.
spring.
voorkauwen
taki soni finifini da wan sëmbë a fesi.
prime a person.
voorkeur
soni di i feni möön bunu; soni di i möön lobi.
preference.
voorkind
wan mii di i bi pai ku wan oto mujëë fii; wan mii di i bi pai ku wan oto manu fii; mii di i pai ma ja bi tööu eti.
child from another marriage; illegitimate child.
2)
go a kuutu bakaa.
appear before judge.
3)
di fa a dë te i luku ën.
appearance.
4)
tapa wan soni fu an pasa.
avert.
2)
a a' bunu fasi, a ta heepi sëmbë a soni.
obliging.
voorlaatst
di dë a di lasiti wan fesi.
next-to-last.
voorlezen
lesi da sëmbë be a jei.
read out loud.
voorlichten
leti wan sëmbë a wan soni fa a sabi.
enlighten.
voorliefde
soni nasö sëmbë di i möön lobi.
preference.
voorlijk
a dë a fesi möön dee otowan fëën.
precocious.
voorman
fesima a wan wooko; fesima.
leader; foreman.
voormeld
de bi taki ën kaa.
forementioned.
voorn
wan pei fisi.
sort of carp.
voornaamwoord
dee wöutu pisi i ta kai ka fii kai soni në: a, de, mi, i, ju, un, uu sö.
pronoun.
2)
di soni di i buta taa joo du.
resolve, intend.
voorn m
a hebi; a a' nëbai.
distinguished.
voornoemd
di i bi kai dë kaa.
above-mentioned.
vooronder
basu kamian u wan sipi a fesi.
forecastle.
voorop
1)
a fesi u di soni.
in front.
2)
a di fosu kamian.
first.
voorouders
fesiten sëmbë; gaan sëmbë u di lö ee nasö u di bëë.
ancestors.
voorover
ku fesi a goon.
forward, prostrate.
voorpoot
fesi futu u mbeti.
foreleg, forepaw.
voorpost
dee sodati dee ta watji a fesi së; ka de ta dë ta watji di kamian.
outpost.
voorraad
soni di i abi hia fëën tjika.
stock, store.
voorrang
hën abi leti u dë a fesi u dee oto.
precedence, priority.
2)
wan bunu sëmbë du i möön dee oto.
privilege.
voorrede
soni i sikifi u buta a fesi u di buku.
preface.
voorschieten
paka da wan sëmbë a fesi ku di mëni taa joo feni di möni baka.
advance.
voorschijn
te wan soni ko u si.
produce, bring out.
voorschoot
fesi köki; koosu de mbei fii tai tapa di bisi fii fu an sundju.
apron.
voorschot
möni di i paka sëmbë ufö a du wan wooko da i; te i leni sëmbë möni.
advance.
voorschrift
soni de sikifi buta da i fii musu du.
prescription, direction.
voorslaan
1)
taki wan soni di i mëni fu de sa du.
propose, suggest.
2)
naki.
hit.
voorslag
1)
wan soni i taki da de fu de sa du.
2)
naki.
proposal.
voorspel
pëë di de ta pëë a fesi ufö wan soni bigi.
prelude.
voorspellen
1)
kai dee lëtë u wan wöutu baka na baka da sëmbë.
spell out loud.
2)
taki a fesi andi o pasa.
predict.
voorspeller
sëmbë di ta taki a fesi andi o pasa.
prophet.
voorspiegelen
ta ganjan wan sëmbë fa a mëni taa a o feni bunu u wan soni.
delude.
voorspoed
kölöku; te soni nango bunu.
prosperity.
2)
te i ta fan fu de si taa di soni bunu.
advocate.
voorstad
wan së buka u wan foto.
suburb.
voorstander
sëmbë di ta biinga da wan soni.
advocate, champion.
voorstel
te i taki fa i mëni wan soni musu dë.
proposal, motion.
voorstellen
1)
taki fa i mëni wan soni musu du.
propose.
2)
tja tu sëmbë go miti.
introduce.
3)
dë a di kamian u wan soni nasö wan sëmbë.
represent.
4)
(ku zich) si wan soni kuma peentje a i pakisei.
imagine.
2)
di fa a si di soni.
version (of something).
3)
di soni de ta du; di fa de du wan soni.
performance.
4)
wan pakisei di a abi.
idea; notion.
voort
nango fesi.
on, onwards.
voortbrengen
pai; pali; tja ko; mbei.
produce, create, bring forth.
voorteken
wan soni ta lei i a fesi taa sö wan soni o pasa; maaka.
sign, indication.
voortijd
kaba fesiten.
prehistoric times.
voortrekker
sëmbë di ta jabi pasi da dee otowan a wan njunjun soni.
pioneer.
voorts
ën tu.
moreover, besides.
voortvarend
hati fëën hesi fa a du soni.
energetic, pushing.
vooruit
a fesi; go a fesi.
forward.
vooruitzicht
di fa i si wan soni o ko a baka.
prospect, outlook.
voorvader
fesiten sëmbë fii, womi wan.
ancestor.
voorval
wan soni di pasa.
incident.
voorvechter
sëmbë di ta biinga möön dee otowan a wan soni; kampionu.
advocate; champion.
voorvoegsel
wöutu pisi de ta nama a fesi u otowan: kuma `on' fu `onwaar'.
prefix.
voorwaarde
soni di i musu sa du bifö i feni di soni di i kë.
condition; stipulation).
voorzeggen
1)
taki a fesi andi o pasa a baka.
predict.
2)
taki soni da sëmbë fu a taki a i baka.
prompt.
voorzetsel
dee piki wöutu de ta seti wanlö fan pisi; kuma a (a foto); ku (ku Gaama).
preposition.
2)
sölugu.
provision.
voorziening
te de seeka a fesi; soni de seeka a fesi.
provision.
voorzitter
fesima u di kuutu; fesima u wan fëlëniki.
chairman; president.
voos
1)
a mbei kuma siponsu.
spongy.
2)
poipoi.
rotten.
vorderen
1)
taki da wan sëmbë be a da i wan soni.
demand, claim.
2)
nango fesi.
make progress.
voren
a fesi.
to the front.
vorig
di bi dë ufö disi.
former, previous.
vork
tjökö; föluku; soni di mbei kuma tjökö.
fork.
vorm
di fa di sinkii u di soni mbei.
form.
vormen
mbei ko sö wan soni.
shape; form.
vormleer
di lei u fa soni ko dë kumafa a dë.
form theory.
vormsel
1)
wan soni de ta du fu de sa ko wan lomusu keiki sëmbë.
confirmation.
2)
di fa wan soni dë.
shape; formation.
vorsen
öndöösuku soni.
investigate.
vorst
1)
benga buka.
ridge.
2)
tiima kuma könu sö.
sovereign, monarch, prince.
3)
te ëisi ta kai.
frost.
vorstendom
dee köndë u wan tiima ka a abi taki.
principality.
vorstenhuis
di wosu dendu ka di könu kumutu; dee sëmbë u di lö famii dë dee ko könu baka na baka.
dynasty.
vorstin
mujëë könu; könu mujëë.
sovereign; queen.
vort
pasa kumutu dë!
off with you!
vos
1)
wan mbeti kuma dagu ma de an ta kiijëën; soni de mbei ku di kakisa u di mbeti dë.
fox.
2)
bödjëëma.
knave.
3)
wan pei hasi.
sorrel.
vossejacht
te de go höndi di mbeti de kai `vos'.
foxhunting.
vossen
ta lei soni taanga hibi juu.
study hard.
2)
wan pei ahun ta dë putjuu.
foxtail.
votum
tei sitëmi; soni i taki fu de sabi unfa i ta mëni.
vote.
vouw
ka di soni doba.
fold.
vouwbeen
faka u doba nasö koti pampia.
paperknife.
vouwblad
pampia de mbei doba u de paati da sëmbë.
pomphlet.
vouwstoel
sutuu di ta doba tapa.
folding chair.
vraag
soni i hakisi.
question.
vraagal
sëmbë di lo u hulu sëmbë.
inquisitive person.
vraagbaak
1)
sëmbë di de ta hakisi taanga soni.
2)
buku di puu soni da i fii sabi.
adviser; source of information.
2)
wan gaan soni di musu seeka.
problem.
vraagteken
di maaka aki: ? a ta lei i taa soni de hakisi dë.
questionmark.
vraagzucht
te i lö u hakisi soni.
inquisitiveness.
vraat
1)
giima; njanhiama.
glutton.
2)
ka soni njan soni poi.
damage.
vrachtgoed
gudu; lai di de ta tja ku toloki, nasö sipi, nasö talanwagi.
goods.
vragenbus
bökusu ka i sa tuwë di pampia di i sikifi dee hakisi dee i abi.
question box.
vrank
an ta kpei fan, a ta taki ën djoodjoo sö.
frank.
vrede
i dë bööböö; böö.
peace.
vredespijp
pipa dee ingi bi ta sumuku ku sëmbë te de toon mati.
peacepipe.
vredig
a dë piii sö.
peaceful; quiet.
vreedzaam
an lo' toobi; söndö toobi.
peaceful; peaceable.
vreemd
de an sabi ën; an guwenti ën; a dë oto fasi; an ta pasa hesihesi.
strange.
vreemdeling
sëmbë di ja si wan daka; sëmbë u oto köndë.
stranger.
vrees
fëëë; lesipeki; panta.
fear, apprehension.
2)
gaanfa.
dreadful; terrible.
vreten
1)
njan gbölögbölö.
eat; gorge oneself.
2)
mbeti njanjan.
fodder.
3)
ta njan pikipiki.
gnaw; eat at.
2)
lesipeki.
fear, dread.
2)
womi lobima.
boyfriend.
vriendelijk
a a' bunu fasi; a lo' sëmbë.
kind, friendly.
vriendin
mujëë mati; mujëë lobima.
lady friend.
2)
mujëë lobima.
girl friend.
vriespunt
ka soni musu kötö dou ufö a ta bigi ko ëisi.
freezing point.
vrij
a dë nëën seei kë; an dë taitai; an dë a wëti; fëlëi; fiifii.
free.
vrijaf
te i a' fëlëi u di wooko.
have a holiday.
vrijage
te womi ta mbei moiti fu hën ku di mujëë musu dë; te de ta kai lobi.
courtship; wooing.
vrijbiljet
pampia di de da i fii sa pasa a wan kamian söndö paka.
free pass.
vrijblijvend
an dë fii du wan soni dëën baka.
without obligation.
vrijbuiter
sëmbë di an ta libi ku wëti.
libertine; free spirit.
vrijdom
te i dë fëlëi; ta ja a' fu du wan soni.
freedom; exemption.
vrije
sëmbë di an dë saafu.
freeman.
vrijen
te womi ta mbei moiti fu hën ku di mujëë musu dë; ta kai lobi.
court; flirt.
vrijer
lobima fii.
lover, sweetheart.
vrijerij
te i ta mbei moiti fii ku di mujëë musu dë; te de kai lobi.
courtship.
2)
te de waka ku sëmbë ku goni fu soni an pasa ku ën.
safe conduct.
vrijgevig
a a' saapi libi; a ta da sëmbë soni.
liberal, generous.
vrijgevochten
an ta hoi wëti; an a' takima, a ta libi kumafa a kë.
undisciplined.
vrijhandel
te de ta sei soni fa de kë.
free trade.
vrijhaven
lampeesi ka ja ta paka lanti möni.
free port.
vrijheid
fëlëi; fii; i dë fa i kë.
liberty, freedom.
vrijheidsoorlog
te de ta feti u puu di köndë a otowan basu.
war of independence.
2)
paka da otowan.
3)
hoi wan soni kabakaba.
reserve.
vrijmetselaar
wan pei feleniki ta dë a sömëni köndë u goonliba, womi nöö sa dë nëën.
freemason.
vrijpleiten
ta heepi di sëmbë be lanti si taa di sëmbë abi leti.
clear, absolve.
vrijspraak
te de an sa lei taa di sëmbë dë du di soni tuu, hën de disëën be a go fëën.
acquittal.
vrijster
wan mujëë di dë a ganda.
old maid, spinster.
vrijuit
ku hii hati; söndö fëëë.
freely, frankly.
vrijwaren
tapa wan sëmbë fu di soni an miti ën.
safeguard against.
vrijwel
bëina; a fika piki.
pretty much; practically.
vrijwilliger
sëmbë di ta du wan soni, ma na musu a musu.
volunteer.
vrijzinnig
a dë fëën fëlëi; an kë fika ku guwenti soni nöö.
liberal.
vrille
te opolani ta lontu ta ko ku hedi a goon.
spin, spinning dive.
vroed
a a' fusutan.
wise.
vroeg
möön hesi; ufö di juu kisi; a fesi; biten.
early.
vroeger
a fesi; möön hesi; di bi dë a fesi.
earlier, formerly.
vroegrijp
a sabi soni gaanfa möön dee pei fëën.
precocious.
vroegte
biten mamaten.
early in the morning.
vrolijk
waiwai.
merry; gay, cheerful.
vroom
1)
a ta dini Gadu gaanfa.
pious.
2)
an sa ko tuu.
unattainable.
vrouw
mujëë sëmbë; mujëë fii.
woman; wife.
vrouwenbeweging
te dee mujëë ta biinga u de ko abi dee leti dee womi ta abi.
feminist movement.
vrucht
1)
fuuta; pau njanjan.
fruit.
2)
mii di de an pai eti.
foetus.
3)
soni di i feni fu di soni di i du.
fruit of your labor.
vruchtbaar
a ta pai; a ta mbei soni hia.
fruitful, fertile, prolific.
vruchtgebruik
ta hoi soni da sëmbë ta njan bunu fëën ufö.
usufruct.
vuig
wogisonima fasi.
sordid, vile, base.
vuil
sundju; nasi.
dirty, grimy.
vuilak/ vuilbek
sëmbë di ta taki wisiwasi soni an dë fanöudu a lanti; sëmbë di ta kosi taku kosi.
foulmouthed fellow.
vuilik
sundju sëmbë; takulibi sëmbë; wisiwasima an a' sen.
dirty fellow.
vuilnis
sundju; dotihipi soni.
dirt; rubbish.
vuiltje
piki sundju.
speck of dust.
vulcaniseren
te de ta seeka balata nasö oto soni ku faja fu de sa mbei soni ku ën.
vulcanize.
Vulgaat
Gadu buku u lomusu keiki, a dë a di töngö de kai `latijn'.
Vulgate.
2)
kowoonu.
vulgar.
vulgariseren
te de mbei wan apaiti soni ko kowoonu soni.
vulgarize.
vulkaan
kuun di ta bai latja ta pompu faja ko liba.
volcano.
vullen
te i fuu wan soni.
fill.
vulling
te i ta fuu soni; soni i ta tuusi go a soni dendu.
filling; stuffing.
vulpen
pëni di i ta fuu ku ënki ta sikifi ku ën.
fountain pen.
vulpotlood
pötulöuto di i sa puu di buka fëën toona buta oto.
lead pencil.
vulsel
soni di i ta tuusi go a soni dendu.
stuffing.
3)
poipoi.
musty, fusty.
vuren
1)
suti ku goni.
fire.
2)
de mbei ën ku fajaudu.
made of firewood.
vurig
kendikendi kuma faja.
fiery.
2)
suti u goni.
3)
taanga fii.
fire; blaze.
vuurbaak
tölu ku faja ta lei di sipi ka faa waka.
beaconlight.
vuurdoop
te ja bi dë a bakaa feti wan daka ma awaa i ko nëën.
fire-baptism.
vuurhaard
ka de ta mbei faja a wosu.
fireplace.
vuurkolom
wan faja heihei nango liba.
pillar of fire.
vuurlijn
ka de ta feti ku goni möön taanga.
firingline.
vuurpeloton
dee sëmbë de ta tja sëmbë u go kii.
firing-squad.
vuurpijl
lakëti de ta suti go a liba.
rocket.
vuurproef
te gaan soni ta ko a i fu luku un pei sëmbë i dë.
trial by fire.
vuurslag
tii de ta koti; gben sitonu.
flint and steel.
vuursteen
sitoni di i ta naki ta koti faja; tii de ta koti.
flint.
vuurtoren
faja tölu a lampeesi ta lei dee sipi fa de musu waka.
lighthouse.
vuurvast
faja an sa toobi ën.
fireproof.
vuurwapen
dee soni de ta suti: dee goni, pisitola sö.
firearm.
vuurwater
dee diingi ta dööngö sëmbë.
firewater.
Copyright © 2002